Najveća i geografski najraznolikija konklava u historiji trebala bi se nastaviti u četvrtak, a rimokatolički kardinali vratit će se u Sikstinsku kapelu kako bi pokušali riješiti otvorene izbore za papu.
Kardinali su započeli su u srijedu proces izbora novog vođe za 1,4 milijarde katolika u svijetu. Navečer se iz posebno postavljenog dimnjaka vidljivog s Trga svetog Petra izvijao crni dim, signalizirajući neodlučan rezultat glasanja.
Nijedan papa u moderno doba nije izabran iz prvog pokušaja, pa je takav ishod bio općeočekivan. No, s obzirom na nedavnu historiju, konačni rezultat je moguć od drugog dana, kada se mogu održati do četiri kruga glasanja.
Rekordnih 133 kardinala iz 70 zemalja učestvuje u tajnom glasanju, u odnosu na 115 iz 48 zemalja na posljednjoj konklavi 2013. godine – rast koji odražava napore pokojnog pape Franje da proširi doseg Crkve tokom svog 12-godišnjeg mandata.
Franjo, rođen u Argentini, koji je umro prošli mjesec, izabran je na kraju drugog dana, nakon pet krugova glasanja. Osam godina ranije, također su bila potrebna dva dana, ali samo četiri glasa, da se Nijemac Benedikt XVI. uzdigne na funkciju pape.
Bijeli dim bi signalizirao izbor novog crkvenog vođe.
Nema izrazitih favorita, iako se talijanski kardinal Pijetro Parolin (Pietro), koji je bio vatikanski “broj dva” pod Franjom, i filipinski kardinal Luis Antonio Tagle smatraju glavnim kandidatima.
Ako postane očito da niko ne može dobiti potrebnu dvotrećinsku većinu, očekuje se da će se glasovi preusmjeriti na druge kandidate, a birači bi se mogli ujediniti oko geografije, doktrinarne srodnosti, ili zajedničkih jezika.
Drugi potencijalni “papabili” – papski kandidati na talijanskom – su Francuz Žan-Mark Avelin (Jean-Marc Aveline), Mađar Peter Erdo, Amerikanac Robert Prevost i Talijan Pijerbatista Picabala (Pierbattista Pizzaballa).
Tokom konklave, kardinali su odvojeni od svijeta i zakleti na tajnost, njihovi telefoni i računari su oduzeti, dok ih se prevozi između Sikstinske kapele za glasanje i dva vatikanska pansiona za spavanje i večeru.
Posljednjih dana ponudili su različite procjene onoga što traže od sljedećeg pape, nakon relativno liberalnog pontifikata obilježenog gorkim podjelama između tradicionalista i modernizatora.
Dok su neki pozivali na kontinuitet s Franjinom vizijom veće otvorenosti i reformi, drugi su žudjeli vratiti vrijeme unazad i prihvatiti tradicije. Mnogi su naznačili da žele predvidljiviji i odmjereniji pontifikat.