Ruski predsjednik Vladimir Putin zahvalio je kineskom predsjedniku Xi Jinpingu što je prisustvovao proslavama povodom 80. godišnjice pobjede nad Adolfom Hitlerom u Drugom svjetskom ratu i rekao da dvije zemlje danas stoje zajedno protiv “neo-nacizma”.
Prisustvo Xija na ovoj sedmičnoj godišnjici predstavlja važnu podršku za ruskog čelnika, koji je svoj rat u Ukrajini od početka predstavljao kao borbu protiv savremenih nacista.
Ukrajina i njeni saveznici odbacuju takvu karakterizaciju kao grotesknu laž, optužujući Moskvu za imperijalističku invaziju.
“Pobjeda nad fašizmom, ostvarena po cijenu ogromnih žrtava, ima trajni značaj”, rekao je Putin Xiju u četvrtak.
“Zajedno s našim kineskim prijateljima, čvrsto čuvamo historijsku istinu, štitimo sjećanje na događaje iz ratnih godina i suprotstavljamo se savremenim oblicima neo-nacizma i militarizma”.
Dodao je da će “zajedno promovisati ispravno tumačenje historije Drugog svjetskog rata, čuvati autoritet i status Ujedinjenih nacija, odlučno braniti prava i interese Kine, Rusije i velike većine zemalja u razvoju, te raditi zajedno na promociji ravnopravne, uređene, multipolarne i inkluzivne ekonomske globalizacije”.
Dvojica lidera su razgovarala nakon što su prišli jedan drugome s različitih krajeva crvenog tepiha u jednoj od najraskošnijih sala Kremlja i rukovali se pred kamerama.
Xi je najmoćniji među više od dvadeset stranih lidera koji ove sedmice posjećuju Moskvu povodom obilježavanja 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata. Proslave se održavaju u ključnom trenutku rata s Ukrajinom, dok su i Moskva i Kijev pod pritiskom Sjedinjenih Država da postignu mirovni sporazum.
Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova je u utorak pozvalo zemlje da ne šalju svoje vojske na paradu 9. maja, navodeći da bi takvo učešće bilo u suprotnosti s deklarisanom neutralnošću nekih država u ratu.
Xi, čija se zemlja nalazi u trgovinskom ratu s SAD-om, očekuje se da će potpisati brojne sporazume radi produbljivanja strateškog partnerstva “bez granica” koje su dvije zemlje potpisale 2022. godine, manje od tri sedmice prije nego što je Putin poslao svoju vojsku u Ukrajinu.
Kina je najveći trgovinski partner Rusije i pružila je Moskvi ekonomsku podršku koja joj je pomogla da se izbori s zapadnim sankcijama. Kina kupuje više ruske nafte i gasa nego bilo koja druga zemlja.