Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je obnavljanje mirovnih pregovora s Ukrajinom, uključujući nacrt sporazuma iz 2022. godine od kojeg se odustalo, uzimajući u obzir trenutačnu kontrolu Rusije nad gotovo petinom ukrajinskog teritorija, saopštio je Kremlj.
Danas je Putin pozvao na direktne razgovore s Ukrajinom kako bi se uspostavio trajni mir i okončao sukob. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je inicijativu, naglasivši da je Kijev spreman za pregovore, ali samo uz trenutni prekid vatre.
Savjetnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov izjavio je novinarima nakon Putinovog obraćanja da će predloženi pregovori uključivati nacrt iz 2022. i trenutačnu situaciju na terenu: “Pregovori što ih je Putin predložio u obzir će uzeti i nacrt koji je napušten 2022., kao i trenutačnu situaciju na terenu.”
Nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., počeli su pregovori u Bjelorusiji, koji su kasnije nastavljeni u Istanbulu. Tamo je dogovoren nacrt, poznat kao “Istanbulski sporazum”, koji je trebao poslužiti kao osnova za rješavanje sukoba. Pregovori su, međutim, obustavljeni u maju, a ruski zvaničnici su tvrdili da bi se rješenje moglo temeljiti na tom dokumentu. Stiv Vitkof, posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, također je nedavno istakao nacrt iz 2022. kao mogući put ka miru.
Prema dokumentu iz aprila 2022., Ukrajina ne bi smjela jačati svoju vojsku uz zapadnu pomoć, dok bi Krim ostao pod de facto kontrolom Rusije. Nacrt je uključivao zabranu Ukrajini da se pridruži vojnim savezima poput NATO-a, iako bi joj bilo dozvoljeno težiti članstvu u Evropskoj uniji. Strano oružje, uključujući raketne sisteme, ne bi smjelo biti prisutno na ukrajinskom teritoriju, a vojne snage zemlje bile bi značajno ograničene.
Rusija je zahtijevala da ukrajinska vojska bude svedena na 85.000 vojnika i 342 tenka, s projektilima dometa do 40 kilometara. Ukrajina je, nasuprot tome, tražila 250.000 vojnika, 800 tenkova i 1.900 artiljerijskih jedinica. Krim, koji je Rusija okupirala, ostao bi pod moskovskim utjecajem i ne bi se smatrao neutralnim. Rusija je također insistirala na ravnopravnom statusu ruskog jezika u ukrajinskoj vladi i sudovima, što Kijev nije prihvatio. Budućnost istočnih dijelova Ukrajine, okupiranih 2014., ostala je neriješena za daljnje pregovore.
Nacrt je predviđao da sigurnosna jamstva za Ukrajinu pružaju države poput SAD, Ujedinjenog Kraljevstva, Kine, Francuske i Rusije. U slučaju kršenja sporazuma, ove zemlje bile bi odgovorne za zaštitu ukrajinske neutralnosti, uz obavezu raskidanja međunarodnih sporazuma koji nisu u skladu s tom neutralnošću. Međutim, jamstva se nisu odnosila na Krim i Sevastopolj.
Dokument je odražavao ruski plan da se ograniči zapadna podrška Ukrajini nakon neuspjeha početnog pokušaja zauzimanja Kijeva. Tokom pregovora u aprilu 2022. ostala su neriješena ključna pitanja, poput reakcije na potencijalni napad na Ukrajinu.
Rusija je zahtijevala da sve države jamci zajedno odlučuju o odgovoru, što bi onemogućilo akciju ako je Rusija agresor. Ukrajina je tražila zatvaranje zračnog prostora u slučaju napada, ali Rusija to nije podržala. Pregovori su prekinuti u junu 2022.