Predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Cvijanović, rekla je da je pokrenula mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa jer smatra da je institucionalni odgovor kroz Narodnu skupštinu RS najbolja brana pokušajima da se “Predsjedništvo BiH iskoristi za političke obračune”.
On je kazala da je nakon što je u dva kruga glasanja preglasana, od druga dva člana Predsjedništva BiH na predmetnoj tački dnevnog reda “Razmatranje unutrašnjo-političke situacije u BiH povodom napada organa vlasti entiteta RS na ustavni poredak BiH”, odlučila da pokrene mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa.
Koja je tačka “sporna”?
Cvijanović je tokom obraćanja na posebnoj sjednici NSRS-a kazala da osporeni zaključak ima osam segmenata, od kojih se “po svojoj destruktivnosti najviše izdvajaju tačke koje odluke NSRS-a definišu kao antiustavne i antidejtonske”.
Cvijanović je pojasnila da je riječ o tačkama kojima se poziva na smjenu rukovodećeg kadra u policijsko-obavještajnim agencijama i da EUFOR obezbijedi asistenciju ovim agencijama na nivou BiH, Federacije BiH i Distrikta Brčko s ciljem hapšenja bjegunaca pred zakonom: Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića.
“Koristim ovu priliku da još jednom ponovim da se BiH nalazi u ozbiljnoj ustavnoj i političkoj krizi, međutim, ne iz razloga koji se navode u spornom zaključku, nego iz istih onih razloga koji su BiH tjerali iz krize u krizu, a to je djelovanje neizabranih stranaca koji su uzurpirali ovlašenja demokratskih izabranih parlamenata i nametali rješenja koja su suprotna Dejtonskom sporazumu, odnosno njegovom Aneksu četiri koji je Ustav BiH, te Aneksu 10 kojim se ne daje pravo visokim predstavnicima da nameću zakone, tako i samom procesu evropskih integracija koji prepoznaje djelovanje samo demokratski izabranih institucija, ali ne i neizabranih stranaca.
Ono s čim je BiH suočena zadnjih trideset godina, kroz nezakonito djelovanje stranih predstavnika, neviđena i u modernom svijetu nezabilježena diktatura, gora od bilo koje kolonijalne uprave koja guši demokratiju i koja je društvo, ionako suočeno sa brojnim izazovima, dovela gotovo do kolapsa”, kazala je predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Ona je ponovila stav kako su nadležne entitetske institucije “donosile različite akte i kontramjere da bi se odbranile od nametnutih odluka neovlaštenog stranog zakonodavca i od manipulacija i pravnog nasilja kojima je BiH izložena skoro dvije decenije”.
“Sporni zaključak u tački 8. sadrži zahtjev kojim se Misija EUFOR, kao bezbjednosne snage koje djeluju pod patronatom EU, žele uvesti u rješavanje političke i ustavne krize u BiH na način da se oni obračunavaju sa legalnim rukovodiocima i insitucijama Republike Srpske i da se tako stave u funkciju realizacije političkih ciljeva političkog Sarajeva, pri čemu je priča o rušenju ustavnog poretka fasada, a stvarni ciljevi su odavno poznati i prepoznati. Mandat Misije EUFOR-a u BiH ima dva dva dijela, izvršni – koji se kreće u okviru mandata Savjeta bezbjednosti UN, a koji sprovodi Savjet za spoljne poslove EU i neizvršni – koji se odnosi na pomaganje u treniranju Oružanih snaga BiH”, rekla je Cvijanović.
“EUFOR nema ovlaštenja”
Ona je navela da EUFOR nema ovlaštenja da asistira domaćim bezbjednosnim agencijama na način kako se to u zaključku Državnog predsjedništva traži.
“Činjenica je da nadležnost stranih vojski po pravima datim aneksima Dejtonskog mirovnog sporazuma jeste u očuvanju mirovnih aspekata dejtonskog rješenja, a ne u miješanju u nametnute političke situacije i pitanja. Stranoj vojsci kakva je EUFOR treba dopustiti da radi svoju misiju na očuvanju mira i stabilnosti uz sve uvažavanje, a ne pokušavati uvući istoimenu organizaciju u sferu političkih obračuna i tenzija u zemlji”, rekla je.
Cvijanović je u NSRS-u ocijenila kako “nikad nije dobro vrijeme ni da pozivamo ili uplićemo stranu vojnu silu da interveniše”.
“Previše je gorkih sjećanja u RS na te dane, od bombardovanja, do strahota koju su iskusili sveštenik paroh Jeremija Starovlah i njegov sin vjeroučitelj Aleksandar, a da počinioci nisu nikada kažnjeni i njihov vandalski i ubilački pohod nikad zasnovan na dokazanim razlozima. Ako nešto može biti podsjetnik i opomena da neke stvari ne smijemo dopustiti onda je to i ovaj zločin nad sveštenstvom SPC iz 2004. godine”, rekla je još.
Cvijanović je na kraju pozvala narodne poslanike da podržite njen veto i da “zajedno pokažu odgovornost prema Republici Srpskoj i stavovima njenih najvažnijih institucija”.