Veza između ruskog lidera Vladimira Putina i predsjednika RS, Milorada Dodika, ogleda se u mnogim primjerima, a najvidljvije su česte posjete i sastanci. Iako negira posebne odnose s njim, Dodik već treći put u tri mjeseca odlazi u Rusiju.
Dodik je najavio da će se u junu sastati s Putinom, a pretpostavka je da će se to dogoditi od 18. do 21. juna kada je predsjednik entiteta najavio odlazak na Peterburški međunarodni ekonomski forum.
Prethodno je Dodik dva puta bio u Rusiji i sastajao se s Putinom otkako je Sud Bosne i Hercegovine donio osuđujuću presudu: prvi put početkom aprila ove godine, a drugi put u maju, za Dan pobjede.
Nakon sastanka u aprilu, Dodik je poručio kako im je to 26. susret i pohvalio je Putina da “poznaje detalje” i ukupnu situaciju u Bosni i Hercegovini.
Sada, prilikom najave susreta, Dodik naglašava da “nije Putinov čovjek”, ali da je “ponosan što je mogao da se sretne već dva puta ove godine s ruskim liderom i da će to ponovo učiniti u junu, izrazivši zadovoljstvo zbog toga”.
Rusija inače nudi svesrdnu geopolitičku podršku Miloradu Dodiku i njegovim protuzakonitim aktivnostima, a u svom podržavajućem pristupu se čini otvorenija čak i od Srbije, koja se smatra bespogovornim prijateljem RS-a.
Dobre odnose tog entiteta i Rusije možemo posmatrati kao kombinaciju političke koristi, kulturne bliskosti i strateške igre. Za RS, Rusija je saveznik koji podržava autonomiju entiteta o kojoj je njen predsjednik Dodik više puta govorio, iako često tvrdi da ujedno i nema separatističke namjere. Za Rusiju je s druge strane RS važna tačka utjecaja u srcu Balkana – u neposrednoj blizini NATO i EU.
O njihovoj povezanosti je nedavno pisao i američki think tank The Center for European Policy Analysis (CEPA), koji ističe da je Bosna i Hercegovina drugi front Moskve u Evropi.
“Kremlj ohrabruje Dodika da se suprotstavlja ‘antidejtonskim’ potezima Sarajeva i visokog predstavnika tako što pojačava prijetnje secesijom, povlači se iz državnih institucija koje su formirane ‘izvan Dejtona’ i odbacuje bonske ovlasti visokog predstavnika. Zbog svog impulsivnog ponašanja i opasne retorike, te s obzirom na mali broj partnera i saveznika, Dodik je gotovo potpuno zavisan o Moskvi”, navodi se u analizi CEPA-e.
Uistinu, rusko ohrabrenje Dodikovih poteza je vidljivo i u javnom govoru. Npr. ruski ambasador u Ujedinjenim nacijama, Vasily Nebenzya, prije nekoliko dana je otvoreno kazao da se “visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, miješa u suverene poslove BiH”, nazvavši ga nelegitimnim te je poručio da treba ukinuti OHR, kao i EUFOR.
On je također, na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, čak izašao iz sale dok je govorio Christian Schmidt kako bi i gestom pokazao da ne podržava njegovu legitimnost i instituciju koju predstavlja.