Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
U noći 26. maja, Ruska Federacija je lansirala rekordan broj jurišnih dronova i krstarećih raketa na Ukrajinu. Neprijatelj je izveo kombinovani udar na Ukrajinu koristeći 364 neprijateljska jedinica za vazdušni napad. Korišteno je: 9 krstarećih raketa X-101 lansiranih iz zraka sa strateškog aviona Tu-95MS i 355 jurišnih bespilotnih letjelica Shahed i simulatorskih dronova različitih tipova. Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je svih 9 krstarećih raketa X-101, neutralizirala 288 neprijateljskih dronova Shahed i drugih vrsta dronova.
Masovno granatiranje Ukrajine nastavlja se već tri dana. Dakle, u noći 25. maja, Rusi su koristili 9 balističkih raketa i 60 krstarećih raketa različitih tipova, kao i 298 dronova. Uništeno je 47 raketa i 266 dronova. A u noći 24. maja, Rusija je pokrenula kombinovani napad uglavnom na Kijev, koristeći i balističke rakete i dronove. Tada je na Ukrajinu lansirano ukupno 14 balističkih raketa Iskander-M i 250 jurišnih dronova. Protivvazdušna odbrana uništila je 6 raketa i neutralizirala 245 dronova. Poljska je nekoliko puta poslala vojne avione u nebo zbog masovnog raketnog napada Rusije na teritoriju Ukrajine. Sve potrebne sigurnosne procedure su bili pokrenute.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je međunarodnu zajednicu da pojača pritisak sankcija na Rusiju. Naglasio je da će se bez vanjskog pritiska i podrške odbrambenim sposobnostima Ukrajine, ruska agresija vjerovatno samo pojačati. Radovi u Kijevu su nastavljeni nakon ruskog napada, rekao je Volodimir Zelenski. Nažalost, ljudi su povrijeđeni, kuće i tržni centar su oštećeni. Rusija svaki dan ispunjava tugom i ubistvima i jednostavno produžava rat. Sve ovo zahtijeva oštar odgovor Sjedinjenih Američkih Država, odgovor Evrope i svih u svijetu koji žele da se rat završi. Putin je u nekoliko navrata odbio prihvatiti primirje. To mu ne daje ništa osim što svaki dan oduzima život. Svaki dan pruža razloge za nove sankcije protiv Rusije, dokazujući da će se rat nastaviti bez pritiska na Moskvu.
„Ukrajina je spremna za svaki oblik diplomatije koji će dati rezultate. Spremni smo poduzeti sve korake koji mogu garantirati stvarnu sigurnost. Rusija nije spremna ni na šta”, apelovao je V. Zelenski.
Američki predsjednik Donald Trump konačno je osudio masovne ruske napade na Ukrajinu i rekao da razmatra uvođenje novih sankcija i tarifa ako Putin ne zaustavi agresiju. Prema pisanju lista The New York Times, Trump je to rekao razgovarajući s novinarima u New Jerseyju nakon najvećeg ruskog zračnog napada na Ukrajinu od početka rata, u kojem je poginulo najmanje 12 ljudi, a više od 70 ih je ranjeno. Oštro je osudio postupke Vladimira Putina i rekao da razmatra uvođenje novih sankcija protiv Rusije.
“Nisam zadovoljan Putinom. On lansira rakete na gradove i ubija ljude, i to mi se nimalo ne sviđa”, rekao je Trump. „Ozbiljno razmatram mogućnost uvođenja masovnih bankarskih sankcija, sankcija i tarifa protiv Rusije dok se ne postigne prekid vatre i konačni mirovni sporazum“, napisao je u svojoj objavi na Truth Social.
Paralelno s predsjednikovim izjavama, u američkom Senatu se priprema zakon kojim bi se uvele “razorne” sankcije protiv Rusije. Republikanski senator Lindsey Graham izvijestio je da su 72 senatora spremna podržati ovaj zakon, koji uključuje: 500% tarifa na uvoz iz zemalja koje kupuju rusku energiju; zabrana američkim građanima kupovine ruskog državnog duga. Ove mjere imaju za cilj prisiliti Rusiju da sjedne za pregovarački stol i zaustavi agresiju protiv Ukrajine.
Ruski napad raketama i dronovima velikih razmjera na ukrajinsku teritoriju, koji je trajao tri noći zaredom, ugrozio je ionako krhki mirovni proces koji promovira administracija Donalda Trumpa. Prvi potpredsjednik iranske opozicije u Washingtonu, Ali Reza Rezazadeh, nazvao je ove udare ne samo ratnim zločinom, već i direktnim izazovom geopolitičkoj legitimnosti američke pregovaračke inicijative.
“Kada Rusija lansira rakete na civilna naselja, studentske domove i univerzitete, a istovremenoučestvuje u mirovnom procesu, to nije diplomatija, to je ucjena. I svaki ustupak u takvoj situaciji samo jača agresora“, rekao je Rezazadeh. Prema njegovim riječima, Trump je u teškoj poziciji. Nakon telefonskog poziva s Putinom 19. maja, američki predsjednik je nagovijestio nove trgovinske sporazume s Rusijom, što je izazvalo val kritika među saveznicima Ukrajine.
Ali nakon udara, u kojem je poginulo najmanje 12 civila, Trump je javno priznao da je „Putin izgubio razum“ i obećao da će razmotriti uvođenje novih sankcija.
„Ovo je prvi signal da čak ni lične veze između Trumpa i Putina ne mogu odoljeti stvarnosti. Američki predsjednik je konačno priznao da Moskva ne želi samo dio Ukrajine – ona želi sve. „A ako se to dogodi, Rusija se kreće ka svom historijskom kolapsu“, podsjetio je Ali Reza Rezazadeh.
Uprkos diplomatskom oprezu, čak je i Trumpov specijalni predstavnik za Ukrajinu, Keith Kellogg, nazvao napade „sramotnim“ i kršenjem Ženevskih konvencija. Istovremeno, on se, kao i ostatak administracije, suzdržao od direktnog optuživanja Moskve. Prema Rezazadehu, trenutna situacija ne zahtijeva „pregovore o primirju“, već trenutni pritisak na Kremlj – kroz sankcije, isporuku oružja Ukrajini i izolaciju na međunarodnom nivou.
„Svijet ne može sebi priuštiti još jednu geopolitičku iluziju.“ Ako Putin ne dobije oštar odgovor, nastavit će ubijati.
“Sljedeći napad bi mogao biti još masovniji, i tada nijedna mirovna inicijativa ne bi imala smisla”, sažeo je Ali Reza Rezazadeh.
Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaia Kallas izjavila je da Evropska unija mora povećati pritisak na Rusiju kako bi je prisilila na sklapanje mira. Prema Kallasovim riječima, Vijeće ministara vanjskih poslova EU će razgovarati o ovim ruskim napadima i načinima odgovora. “Rusija je povećala pritisak na Ukrajinu. Zaista bombarduje Ukrajinu, a vidjeli smo najsmrtonosnije napade. Stoga moramo izvršiti pritisak na Moskvu kako bi i ona željela mir. Spremni smo to učiniti s evropske strane i nadamo se da će i drugi međunarodni partneri slijediti naš primjer”, zaključila je.
„Rusija nije toliko moćna koliko joj se često pripisuje. Ukrajini je potrebna podrška da porazi zemlju agresora.“ Ovo je izjavio evropski komesar za odbranu Andrius Kubilius u intervjuu za litvanski kanal LRT. „Ukrajini je potrebna podrška. Da, ova podrška može doći od Evropske unije zajedno s Amerikom. Bez Amerike, i mi moramo razmišljati o tome kako ćemo to učiniti, ali nema drugog izlaza“, primijetio je evropski komesar. Kubilius je naglasio da će zaustavljanje pomoći Ukrajini ili pozivanje na teritorijalne ustupke od Rusije samo podstaći dalju agresiju Kremlja. „Vrlo je teško reći šta će se sljedeće dogoditi, ali zapitajmo se koje su alternative. Završiti rat predajom osvojenih teritorija Rusiji, kako neki predlažu? Onda ćemo samo gurati Putina na agresiju. Prestati podržavati Ukrajinu, navodno zbog mira? To će biti ravno prisiljavanju Ukrajine na predaju“, rekao je.
Evropski komesar je uvjeren da jedini odgovor ostaje povećanje pritiska na Rusiju i održavanje podrške Ukrajini.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadeful pozvao je ukrajinske saveznike da odlučno odgovore na ruski zračni napad u kojem je poginulo 12, a desetine povrijeđene.
“Ovo je neprihvatljivo. Moramo odlučno djelovati. Putin ne poštuje ljudska prava. Ovo je uvreda – posebno za američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je uložio značajne napore da Putina dovede za pregovarački sto”, rekao je njemački političar.
“Posljednji događaji u Ukrajini pokazuju: Putin ne želi mir. Želi nastaviti rat, a mi mu to ne smijemo dozvoliti. Stoga su potrebne još oštrije sankcije, koje će imati ozbiljne posljedice po rusku ekonomiju. Bit će bolno”, rekao je. Istovremeno, Vadeful je naglasio: “Pružamo ruku. Ukrajina je spremna za dijalog. Putin se očekuje za pregovaračkim stolom.”
Rusija nastavlja sa svojim zračnim terorom. Samo povećane sankcije, politički i vojni pritisak mogu natjerati Kremlj da razmisli o okončanju rata. Nedostatak efikasnog odgovora svijeta samo ohrabruje Moskvu da nastavi rat i čini nove ratne zločine. Rusija bi trebala ubrzati prekid vatre, ali sada Moskva usporava čak i s raspravom o prijedlozima, bez ikakvih detalja, samo odugovlači s vremenom. Moskvu mogu ubrzati samo oštre sankcije i najnovije oružje.