Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine, dao je komentar na ovu osjetljivu temu, oštro kritiziravši odluku da se Jevrejskoj zajednici onemogući organizacija konferencije Rabinske asocijacije u Sarajevu, nazivajući taj potez “autogolom” za Bosnu i Hercegovinu.
Otkazivanje skupa Evropske konferencije rabina u Sarajevu izazvalo je žestoke reakcije, kako na domaćoj, tako i na međunarodnoj sceni. Ovaj trodnevni događaj, planiran za sredinu juna, trebao je okupiti rabine iz cijele Evrope, ali je zbog političkih i društvenih pritisaka premješten u Minhen, piše “Slobodna Bosna”.
Glavni rabin Pinchas Goldschmidt oštro je osudio odluku, optužujući Bosnu i Hercegovinu za kršenje evropskih vrijednosti, dok su domaći politički i vjerski lideri, poput bivšeg reisul-uleme Mustafe ef. Cerića, istakli “moralnu osjetljivost Sarajeva prema globalnim pitanjima”.
“Naravno, da su nam organizatori najavili konferenciju mjesec dana ranije, mi bismo se pripremili, osigurali teren i informirali o svemu. Ovako, sve izgleda kao nedostatak volje i ravnopravnosti,” izjavio je Finci.
Podsjetio je da je Sarajevo kroz historiju bilo domaćin brojnih vjerskih i kulturnih skupova, uključujući i islamske mislioce i predstavnike u državnim institucijama.
“Mi smo se uvijek hvalili ravnopravnošću religija, govoreći kako je Sarajevo ‘mali Jerusalem'… a sada odjednom jedni mogu, a drugi ne mogu. Ovo je poruka koja duboko narušava naš imidž”, rekao je Finci.
Šamar bh. reputaciji
Finci smatra da otkazivanje ove konferencije ostavlja ozbiljne posljedice po ugled zemlje, posebno ističući reakciju evropske Rabinske konferencije, koja je osudila odluku da se konferencija otkaže i pritom pozvali Evropsku uniju da otkaže članstvo BiH.
“Ne možemo se čuditi njihovoj reakciji. Bosna i Hercegovina ovim pokazuje da možda nije dio Evrope, što je ozbiljan šamar za našu reputaciju”, rekao nam je.
Antisemitizam u društvu
Finci je izrazio duboku zabrinutost zbog komentara na društvenim mrežama, koje je ocijenio otvoreno antisemitskim.
“Komentari poput onih da možemo primiti rabine i odmah ih sahraniti na Jevrejskom groblju ili zvati ‘Sarajevogas’ kada dođu, ili povezivanje konferencije s Gazom, nisu prihvatljivi. To nije nešto što možemo ignorisati kao izolirane slučajeve”, poručio je Finci.
Odnosi s Palestincima
Na naše pitanje o odnosima s Palestinskom zajednicom u BiH te da li su se oglašavali povodom situacije u Palestini, Finci je naglasio da su odnosi među ova dva naroda u našoj zemlji tradicionalno dobri.
“Problem Palestine postoji od 1948. Međutim, vi koji pišete o Palestini i o Gazi zaboravljate šta je bilo od 1948. do 1967. Šta je bilo tih dvadeset godina? Od 29. novembra 1947. godine, kada su Ujedinjene nacije donijele deklaraciju o podjeli Palestine na jevrejsku i arapsku državu, Izrael je 15. maja 1948. proglasio samostalnost. Teritorije koje su trebale biti palestinska država okupirale su susjedne zemlje – Egipat je držao Gazu, Jordan Zapadnu obalu, Sirija Golansku visoravan, a Libanon jedan dio. Do 1967. te su teritorije bile pod njihovom kontrolom, sve dok Izrael nije dobio rat i preuzeo te teritorije”, rekao nam je Finci i dodao:
“Danas imamo vrlo dobre odnose s Palestincima koji ovdje žive i koji su se aklimatizovali na bosanske uvjete. Za vrijeme rata, Jevrejska zajednica je pomogla Palestincima, uključujući Dobrinju, gdje je humanitarnu pomoć predvodio Palestinac. Naši odnosi s palestinskim ambasadorom u Sarajevu su korektni, iako zbog političke krize u Palestini, gdje nije cijela Palestina pod Hamasom, ambasada ima ograničeno djelovanje.”
Apel za ravnopravnost
Finci je zaključio da trenutni događaji šalju pogrešnu sliku o Bosni i Hercegovini kao zemlji u kojoj ljudi nisu ravnopravni, podsjetivši na presudu koju je protiv naše zemlje dobio prije više od petnaest godina na Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
“Bosna i Hercegovina je dospjela na čudnu listu zemalja u kojima ljudi nisu ravnopravni. Sud u Strasbourgu presudio je da u ovoj zemlji, ako želimo biti u skladu s evropskim konvencijama, svi ljudi moraju imati jednako pravo glasa i kandidovanja. Niko nije tražio da manjine moraju biti izabrane u Predsjedništvo, već samo da im se omogući kandidovanje. Ako narod glasa za njih, dobro. Ako ne, nikom ništa.”
“Presuda ‘Sejdić – Finci’ se već petnaest godina ne implementira. Dejtonski mirovni sporazum podijelio je vlast na tri naroda, bez prostora za ostale i građane. U preambuli Ustava BiH piše da postoje Bošnjaci, Srbi, Hrvati, građani i Ostali. Ja znam da nisam ni Bošnjak ni Srbin ni Hrvat, ali nisam siguran da li spadam u građane ili u Ostale. Ovakva podjela isključuje one koji ne pripadaju konstitutivnim narodima i stavlja ih u neravnopravan položaj, što nije u skladu s evropskim standardima”, zaključio je Finci.