Američki predsjednik Donald Trump ozbiljno shvata prijetnje koje dolaze iz Irana.
Ministar odbrane SAD-a, Pete Hegseth, potvrdio je u ponedjeljak da je naređeno hitno raspoređivanje dodatnih vojnih kapaciteta na Bliskom istoku i u Sredozemlju, usljed naglog pogoršanja sigurnosne situacije.
„Zaštita američkih snaga naš je glavni prioritet i ova raspoređivanja imaju za cilj poboljšati našu odbrambenu poziciju u regiji“, saopćio je Hegseth putem društvene mreže X.
Iako u zvaničnoj izjavi nije precizirano koje snage se raspoređuju, američki vojni izvori potvrdili su za NewsNation da je veliki broj aviona za dopunu gorivom, uključujući KC-135 i KC-46, prebačen iz SAD-a u evropske baze.
Prema podacima sa stranice AirNav Systems, više od 31 američkog aviona napustilo je američke baze i sletjelo u Njemačku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Estoniju i Grčku.
Istovremeno, potvrđeno je da je udarna grupa nosača aviona USS Nimitz, koji može nositi više od 60 borbenih aviona i 5000 mornara, poslata prema Bliskom istoku. Pentagon je ovu odluku opisao kao „ubrzano, ali unaprijed planirano raspoređivanje“.
Dva američka razarača također su raspoređena u istočni dio Sredozemnog mora, s ciljem jačanja proturaketne odbrane i „potpore američkim nacionalnim sigurnosnim ciljevima“, navodi se u izvještaju The Hilla.
Sporan izraelsko-iranski sukob prijeti širim ratom
Ovi potezi dolaze dok raste zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba između Izraela i Irana. Prošlog petka Izrael je izveo direktan napad na Teheran, što je izazvalo lančanu reakciju i intenzivnu razmjenu raketnih udara između dvije države.
Prema posljednjim izvještajima, poginulo je najmanje 24 ljudi u Izraelu i više od 220 u Iranu. Izraelski dužnosnici upozoravaju da bi „napadi mogli trajati sedmicama, a ne danima“.
Bijela kuća nije negirala da je dala odobrenje za izraelsku operaciju, a američka podrška Izraelu je, prema dostupnim izvorima, obuhvatila i pomoć u obaranju iranskih projektila.
Trump: „Nismo uključeni, ali mogli bismo biti“
Iako javno pokušava ostaviti dojam opreza, Trump ne isključuje mogućnost američkog vojnog uključivanja.
„Nismo uključeni u to. Moguće je da bismo se mogli uključiti. Ali trenutno nismo uključeni“, izjavio je predsjednik za ABC News.
Na summitu G7 u Kanadi pozvao je Iran na hitan povratak pregovorima oko nuklearnog programa: „Trebali bi razgovarati, i to odmah, prije nego što bude prekasno.“
Upozorenje je bilo jasno: „Ako nas Iran na bilo koji način napadne, puna snaga i moć Američkih oružanih snaga udarit će ih na razini kakvu još niste vidjeli.“
Prema navodima medija, Izrael je zatražio i američku pomoć u gađanju ključne iranske nuklearne infrastrukture, uključujući energetska postrojenja, lansirne rampe, zapovjedne centre i čak državnu televiziju.
Američka vojska trenutno ima više od 40.000 vojnika na Bliskom istoku, uz brojne sisteme protuzračne odbrane i pomorske jedinice, što dodatno pojačava zabrinutost zbog mogućeg direktnog američko-iranskog sukoba.