Izraelski napad na Iran je globalna prijetnja snabdijevanju naftom, a taj napad se dogodio prije nedavne odluke Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC+) da se poveća proizvodnja sirove nafte.
Saudijska Arabija, predvodnica ove organizacije, ove godine je iznenadila tržište ubrzanim rastom proizvodnje nafte, čak i dok su se cijene ovog resursa već snižavale. Zbog toga su nastale glasine da je OPEC+ na taj način reagovao na pritisak Sjedinjenih Američkih Država da se proizvodnja poveća uoči izraelskog napada na Iran.
SAD su s Iranom imale nekoliko rundi nuklearnih pregovora. Američki predsjednik Donald Trump je zaprijetio razmatranjem vojnih opcija ako diplomatija ne uspije dok je Izrael otvoreno insistirao na napadu.
“Ne sumnjam da je Trump tražio od Saudijaca veću proizvodnju nafte kako bi riješio svoja tri najveća problema – Iran, Rusiju i inflaciju. No, pretjerano je tvrditi da je to zahtijevao kako bi se dogodio ovaj napad”, naglasio je Bob McNally, šef kompanije Rapidan Energy Group i bivši savjetnik američkog predsjednika Georga Busha mlađeg.
Rijad je bio svjestan da bi većom proizvodnjom nafte zadovoljio Trumpa, koji je u januaru najavio da će tražiti od Saudijske Arabije i ostatka OPEC-a da snize cijenu nafte. No, analitičari i trgovci smatraju da su države proizvođači nafte imale svoje razloge smanjenja proizvodnje, neovisno o geopolitičkim događajima.
Pri stavu su da nakon što su te zemlje tri godine ograničavale proizvodnju kako bi uzrokovale poskupljenje nafte, ta ograničenja više nisu imala toliki utjecaj. Bilo je smisleno početi ponovo više proizvoditi, nadajući se da će ponovo uzeti tržišni udio.
Nekoliko OPEC-ovih članica, posebno Kazahstan, proizvodile su naftu iznad svojih kvota. Saudijska Arabija je bila frustrirana zbog toga i spočitavalo joj se to što je svoju dnevnu proizvodnju smanjila na dva miliona barela, što je dva posto od ukupne svjetske ponude.
Uprkos američkoj prijetnji Iranu da će ograničiti njegov izvoz nafte, Rijad nije bio voljan povećati proizvodnju prije bilo kakvih poremećaja.
Saudijski ministar energetike, princ Abdulaziz bin Salman, u privatnim razgovorima je govorio da neće ponoviti grešku iz 2018., kada je Trump nagovorio OPEC+ da poveća proizvodnju uoči suprotstavljanja iranskom izvozu samo da bi Trump poslije toga odobrio izuzeća mnogim uvoznicima iranske nafte.
Naime, tim potezima se učinilo da barel nafte u decembru 2018. bude izuzetno niskih 50 dolara, što je značajno niže od granice finansijske rentabilnosti mnogih država proizvođača nafte. Upućeni kažu da se Saudijska Arabija sjeća toga te da je resorni ministar insistirao da se greška ne ponovi.
Helima Croft iz kompanije RBC Capital Markets je izjavila to da ako su nedavni saudijski potezi u proizvodnji nafte bili odgovor SAD-u, onda se možda manje radilo o Iranu, a više o nastojanju saudijskog kraljevstva da dobije pristup američkoj tehnologiji. Trump je tokom svoje prošlomjesečne posjete ovoj kraljevini pohvalio njenog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana.
“Iako je bilo značajnog otpora da se nafta pumpa za Trumpa, Rijad je nakon njegove posjete ostvario značajne rezultate za razvoj vještačke inteligencije, civilnog nuklearnog programa i odbrane. Saudijci su svakako favorizovana nacija u Washingtonu”, naglasila je Croft.
Ipak, analitičari su ukazali da će veliki rast cijena sirove nafte nakon izraelskog napada na Iran suziti Trumpove mogućnosti u rješavanju drugih nadolazećih geopolitičkih pitanja te je to nešto što bi moglo podstaći inflaciju u SAD-u.
“Povećanjem proizvodnje u OPEC+ mogli bi se nadomjestiti poremećaji u snabdijevanju naftom, a koji bi se mogli dogoditi zbog izraelskog napada. Istina je i to da se tim povećanjem može stvoriti dodatan prostor za nove sankcije Rusiji. Međutim, ne postoji mogućnost za oboje”, ocijenio je Kevin Book iz kompanije ClearView Energy.
Mišljenja je kako postoji mogućnost da se Trump okrene američkim strateškim naftnim rezervama, inače najvećim rezervama te vrste na svijetu, ako rast cijena nafte bude potrajao ili ako bude postojao rizik od poremećaja u snabdijevanju s Bliskog istoka.
Riječ je o rezervama od 400 miliona barela, što je znatno manje od 727 miliona barela, nakon što je bivši američki predsjednik Joe Biden iskoristio te zalihe kako bi ograničio rast cijena usljed ruske agresije na Ukrajinu.
Trump bi mogao zatražiti od Saudijaca da proizvode još više nafte, iako bi to bio zahtjev koji bi teško ispunili. Iran je jedna od prvih OPEC-ovih članica i Saudijska Arabija će biti, kako smatraju analitičari, oprezna po ovom pitanju, piše list Financial Times.