Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
Od 15. do 17. juna 2025. godine u Kananaskisu, u Kanadi, održan je 51. samit G7, uz učešće lidera Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i EU. Na događaju su učestvovali i lideri Ukrajine, Indije, Brazila, Australije, Južne Afrike i Meksika.
Glavne teme sastanka bile su globalna sigurnost, ekonomija, energetika, klima i razvoj vještačke inteligencije. Samit je posebnu pažnju posvetio eskalaciji na Bliskom istoku i ratu Ruske Federacije protiv Ukrajine.
Američki predsjednik Donald Trump napustio je samit 16. juna zbog zaoštravanja situacije između Izraela i Irana. Prije odlaska potpisao je zajedničku izjavu u kojoj je G7 osudio iranske nuklearne težnje i izrazio podršku pravu Izraela na samoodbranu. Prema američkom CNN-u, pozivajući se na američke obavještajne podatke, Iran nije aktivno razvijao nuklearno oružje i da je najmanje tri godine udaljen od stvaranja nuklearne bombe.
Publikacija izvještava da su izraelski zračni napadi na postrojenja u Natanzu zaista prouzrokovali štetu, ali su odgodili program za samo nekoliko mjeseci. Drugi ključni objekat – podzemni kompleks u Fordowu – ostao je praktično netaknut. Sjedinjene Američke Države i IAEA sada strahuju od suprotnog efekta: izraelski napad možda neće zaustaviti Iran, već naprotiv – potaknuti ga da otvoreno razvija nuklearno oružje, što se, prema američkim obavještajnim agencijama, još nije dogodilo.
Američke obavještajne službe nastavljaju procjenjivati posljedice napada izraelske vojske na iranske vojne, energetske i logističke objekte, ali priznaju da je Teheran dobio još jedan razlog da ubrza implementaciju nuklearnog programa. Novinari su pitali D. Trumpa šta misli o ovoj izjavi, na što je on odgovorio “Ne zanima me šta je rekla direktorica američke Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard. Mislim da su Iranci bili vrlo blizu da imaju nuklearno oružje.”
Ovaj stav stalno iznosi i izraelski premijer B. Netanyahu. U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski skratio je posjetu Kanadi i vraća se ranije u Ukrajinu u vezi s noćnim raketnim napadom na Kijev 17. juna. Kijev je proglasio Dan žalosti za 28 poginulih Kijevljana nakon brutalnog noćnog ruskog napada na glavni grad Ukrajine. To je više nego što je Izraelaca ubijeno tokom nekoliko dana iranskih raketnih napada. Međutim, američki predsjednik napustio je samit G7 kako bi pomogao svom savezniku na Bliskom istoku i nije javno ništa rekao o gubicima Ukrajinaca od barbarskog ruskog granatiranja.
Nakon što je napustio samit, D. Trump je izbjegao planirani sastanak s ukrajinskim predsjednikom, te nije morao komentirati krvavo rusko bombardiranje Ukrajine i zašto još uvijek nije podržao prijedlog zakona, koji je podržalo 82 senatora, o uvođenju paklenih sankcija Rusiji, koja već dva i po mjeseca odbija postići prekid vatre, a koji je predložio sam američki predsjednik, šta odmah podržala i ukrajinska strana. Osim toga, D. Trump indirektno lobirao za priznavanje šefa Kremlja, koji je dao naredbu za bombardiranje mirnih Kijevljana, kao posrednika u rješavanju izraelsko-iranskog sukoba.
Tome se oštro usprotivio francuski predsjednik E. Macron, koji je prethodno posjetio Grenland i pružio moralnu i političku podršku danskoj premijerci A. Frederiksen u vezi s teritorijalnim integritetom zemlje, kao i niz zapadnih lidera koji izražavaju sumnju da je ruski lider, koji je lično planirao veliku agresiju protiv Ukrajine, osoba koja može pružiti posredničke usluge u postizanju mirovnih sporazuma na Bliskom istoku, a istovremeno torpedirati sve široke napore za postizanje mira u Ukrajini.
Volodimir Zelenski je tokom samita G7 razgovarao s međunarodnim partnerima. Predsjednik Ukrajine sastao se s predsjednikom Grupe Svjetske banke Ajayem Bangom, kojega je obavijestio da Rusija u posljednje vrijeme napada civilne ukrajinske objekte stotinama raketa i dronova. Granatiranje iz Ruske Federacije postaje sve brutalnije, zbog čega je toliko važno povećati podršku Ukrajini. Razgovarano je o daljnjoj pomoći Svjetske banke u izračunavanju štete nanesene Ukrajini i reintegraciji ukrajinskih vojnika u mirni život poslje rata, razvoju i efikasnom upravljanju energetskim sektorom, kao i projektima obnove.
Predsjednik Ukrajine sastao se s japanskim premijerom Shigeruom Ishibom, zahvalivši Japanu na podršci Ukrajini od samog početka ruske agresije, koja iznosi više od 12 milijardi dolara. Ovog mjeseca Japan i Ukrajina potpisali su sporazum o dodjeli 3,3 milijarde dolara Kijevu iz dolazeće kamate na zamrznutu rusku imovinu. Lideri su razgovarali o saradnji Rusije sa Sjevernom Korejom i Iranom, koja predstavlja stvarnu prijetnju ne samo Evropi već i cijelom svijetu, kao i o saradnji u odbrambenoj industriji i mogućnosti direktnih ulaganja u ukrajinsku proizvodnju dronova.
Volodimir Zelenski se također sastao s britanskim premijerom Keirom Starmerom kako bi koordinirali stavove o postizanju pravednog i trajnog mira, naglasivši da Ruska Federacija stalno povećava broj sredstava tokom raketnih napada i nanosi još podmuklije udarce civilima. Ono što Rusija sada radi pokazuje samo jedno – Moskva ne želi okončati rat. Zato svijet mora nametnuti tako snažne i oštre sankcije protiv Ruske Federacije koje će je prisiliti na pravedan i trajan mir.
Tokom sastanka, lideri su se fokusirali na to koje su sankcije potrebne da bi se Rusija prisilila na okončanje rata. Volodimir Zelenski je napomenuo da one trebaju biti koordinirane sa svim zemljama G7 i usmjerene protiv energetskog sektora, bankarskog sektora, flote u sjeni i vojno-industrijskog kompleksa.
Predsjednik Ukrajine održao je i sastanak s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom kako bi koordinirao korake uoči samita Alijanse, koji će se održati sljedeće sedmice u Hagu. Iznesena su glavna očekivanja Kijeva od rezultata samita i konačne deklaracije. Kanadski premijer Mark Carney najavio je dodjelu novog paketa vojne pomoći Ukrajini u iznosu od 2 milijarde kanadskih dolara. Prema Carneyjevim riječima, sredstva će biti iskorištena za kupovinu dronova, municije i oklopnih vozila za Oružane snage Ukrajine. Također je obećao da će Ukrajini biti dodijeljen novi kredit od 2,3 milijarde dolara za obnovu infrastrukture.
Nakon samita G7 u Kanadi, najavljene su nove sankcije protiv ruskih pojedinaca i subjekata koji financiraju rat, kao i plovila “flote u sjeni” koja prevoze rusku naftu po napuhanim cijenama. Ukrajinski predsjednik zahvalio se na konkretnim odlukama o povećanju vojne podrške i novim tranšama pomoći iz zamrznute ruske imovine. Reuters izvještava da je Ottawa odbacila oštru izjavu G7 o ruskom ratu protiv Ukrajine, budući da su SAD insistirale na blažoj formulaciji. Prema CBC Newsu, šest zemalja G7 bilo je spremno na tvrdu retoriku, ali se Washington tome usprotivio. Dok je Trump bio na samitu G7, uspio je dati netačne izjave o Ukrajini, ponavljajući davno opovrgnutu tvrdnju da je Joe Biden Ukrajini pružio “350 milijardi dolara” pomoći.
Prema podacima Kiel Instituta za svjetsku ekonomiju, koji pomno prati međunarodnu pomoć Ukrajini, Sjedinjene Američke Države su od kraja januara 2022. do aprila 2025. godine Ukrajini pružile oko 138 milijardi dolara vojne, finansijske i humanitarne pomoći. Ovaj period uključuje više od tri mjeseca trenutnog Trumpovog predsjedništva. Ukrajinske nevladine organizacije su tokom rata izbrojale 123 milijarde dolara američke pomoći. Da je Ukrajina dobila 350 milijardi dolara američke podrške, vjerovatno bi odavno uspješno okončala ovaj rat.
Masovni udar na Ukrajinu u noći 17. juna pokazao je da svijet mora nametnuti razorne sankcije Rusiji. Ukrajina je dokazala svoju posvećenost mirovnim naporima: pristala je na 30-dnevni prekid vatre i ušla u proces pregovora. Kijev je ponudio realne korake ka miru, ali Moskva i dalje postavlja neprihvatljive ultimatume. Rusija odbacuje prijedlog o prekidu vatre i samo pojačava teror nad civilnim stanovništvom Ukrajine. To dokazuje da diplomatija smirivanja agresora ne funkcioniše.
Treba nametnuti razorne sankcije protiv energetskog i bankarskog sektora Ruske Federacije, kao i sniziti gornju granicu cijene ruske nafte. Kijev također poziva na potpunu konfiskaciju zamrznute ruske imovine za finansiranje naoružavanja i obnove Ukrajine. Sve ovo, zajedno s vojnom pomoći Ukrajini, omogućit će provedbu formule „mir kroz snagu“. Odgađanje teških odluka košta mnoge ukrajinske živote.