Ruske snage zauzele su vrijedno nalazište litijuma u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, čime je Kijev ostao bez ključnog resursa koji je trebao biti oslonac novoj ekonomskoj saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Nalazište se nalazi u blizini sela Ševčenko, na zapadu Donjecke oblasti, i prema podacima nezavisnih grupa koje prate kretanje fronta putem geolociranih video-snimaka, palo je u ruske ruke u sklopu ljetne ofanzive koja Moskvi donosi stalne teritorijalne dobitke.
Iako površinom pokriva svega 40 hektara, nalazište je zbog bogate koncentracije litijuma smatrano jednim od najperspektivnijih u Ukrajini, piše The New York Times. Litijum je ključni element u proizvodnji savremene tehnologije, posebno električnih baterija, a SAD su ga označile kao mineral od strateškog značaja za nacionalnu sigurnost.
Administracija Donalda Trumpa nedavno je potpisala značajan sporazum s Ukrajinom kojim je američkim firmama omogućeno povlašteno ulaganje u eksploataciju ukrajinskih mineralnih bogatstava. No, gubitak nalazišta kod Ševčenka ističe osnovni problem tog dogovora — što više teritorije Rusija osvoji, to manje resursa Kijev može ponuditi Washingtonu.
“Ako ruske snage nastave s napredovanjem i osvajaju nova područja, sticaće kontrolu nad sve većim brojem mineralnih nalazišta”, rekao je Mihajlo Žernov, direktor američke firme Critical Metals Corp, koja je ranije imala licencu za eksploataciju ovog lokaliteta. “To predstavlja ozbiljan izazov za čitav sporazum”.
Ukrajinska ministrica ekonomije Julija Sviridenko, koja je potpisala sporazum s američkom stranom, odbila je komentarisati ovaj gubitak.
Sporazum predviđa uspostavu zajedničkog američko-ukrajinskog fonda s prioritetnim pravima na ulaganje u rudarske projekte. SAD se nadaju da će time smanjiti zavisnost od Kine, koja trenutno dominira globalnim lancima snabdijevanja strateškim mineralima.
Tokom pregovora o sporazumu, Ukrajinci su pokušavali povezati mineralni dogovor s dodatnom vojnom podrškom, tvrdeći da je i u američkom interesu da pomogne očuvanju teritorija bogatih resursima. No, Washington je odbio takvu vezu.
Kako bi pokazala da sporazum može brzo donijeti rezultate, ukrajinska vlada je prošle sedmice odobrila prve korake ka otvaranju velikog državnog nalazišta litijuma „Dobra“ za privatna ulaganja. Upravo to nalazište, prema riječima ministrice Sviridenko, moglo bi biti prvo koje će se eksploatisati u okviru dogovora. I Critical Metals Corp, uprkos gubitku Ševčenko nalazišta, pokazuje interes za nastavak saradnje.
Ipak, stručnjaci iz sektora ističu da dogovor ima mnoge prepreke — od komplikovanih procedura licenciranja do zastarjelih geoloških istraživanja koja otežavaju tačnu procjenu vrijednosti nalazišta.
Najveći izazov ipak ostaje rusko napredovanje. Moskva već kontroliše oko petinu ukrajinske teritorije, uključujući brojna nalazišta titana, mangana i drugih ključnih minerala, kao i neke od najvećih rudnika uglja.
Kako se borbe nastavljaju, ruske snage se sve više približavaju dodatnim nalazištima titana i uranijuma.
Iako Ukrajina još uvijek ima dvije veće rezerve litijuma u središnjem dijelu zemlje, daleko od trenutnih linija fronta, Ševčenko se izdvajao kvalitetom rude – bogate mineralom spodumenom, koji sadrži visoke koncentracije litijuma, poput onih koje su pokrenule rudarsku ekspanziju u Australiji.
Potencijal tog nalazišta nije promakao ni Rusiji. Zvaničnici u Donjecku, koje je postavila Moskva, već su ranije iskazali interes za njegovu eksploataciju.
“Znamo da je ovo nalazište vrlo važno za buduću ekonomiju i ima ogroman potencijal“, izjavio je Vladimir Ežikov iz okupacione uprave Donjecke oblasti prošle godine. Dodao je da će „nalazište sigurno dobiti koncesionara” i da će “investicija i eksploatacija litijuma sigurno uslijediti”.