Kraj je juna, a institucije BiH još rade u skladu s odlukom o privremenom finansiranju, kojom planirani izdaci moraju ostati na nivou prošlogodišnjih. Dok traje „dobacivanje“ s prijedlogom budžeta između Vijeća ministara i Predsjedništva BiH, koje je nedavno budžet vratilo na „doradu“, na čekanju su isplata duga „Viaductu“, ali i povećanje plaća uposlenima u državnim institucijama.
Neophodne ispravke
Ako je Predsjedništvo BiH u skladu s Ustavom BiH nadležno za „predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini, uz preporuku Vijeća ministara“, može li izvršiti korekcije koje smatra neophodnim i budžet proslijediti Parlamentu na usvajanje? Ovu pravnu dilemu otvorio je ekspert za ustavno pravo, profesor Nurko Pobrić, koji podsjeća na član 3 i stav f Ustava BiH, koji propisuje nadležnost Predsjedništva BiH o budžetu.
Slijedom citiranih odredbi Ustava, jasno je da Predsjedništvo BiH Parlamentarnoj skupštini BiH predlaže godišnji budžet, uz preporuku Vijeća ministara. Predsjedništvo je dužno pribaviti navedenu preporuku, čiji sadržaj ga ne obavezuje. Nepotrebno je i nije u skladu s Ustavom da Predsjedništvo vraća budžet Vijeću ministara „na doradu“. Predsjedništvo BiH je u prijedlogu budžeta moglo planirati i sredstva za isplatu duga po arbitražnom predmetu „Viaduct“ – smatra Pobrić.
Profesor ustavnog prava Davor Trlin kaže da ovakva interpretacija ima čvrstu osnovu u tekstu Ustava, jer formulacija „predlaganje“ implicira određeni stepen diskrecije, što znači da Predsjedništvo u teoriji može prilagoditi ili dopuniti prijedlog budžeta, pa i planirati sredstva za specifične obaveze, poput isplate duga „Viaductu“. Ipak, u praksi ova ovlast nije korištena, Predsjedništvo nije samostalno mijenjalo sadržaj budžeta, već se oslanjalo na nacrt koji pripremi Vijeće ministara.
Dva organa
– Praksa vraćanja budžeta na doradu može se smatrati proceduralnom konvencijom, ali ne i ustavnom obavezom, te bi se mogla dovesti u pitanje ako se pokaže da ograničava ovlasti Predsjedništva. Predsjedništvo ima ustavnu mogućnost da proaktivno uključi specifične stavke u prijedlog budžeta, pod uslovom da to bude u skladu s općim fiskalnim i pravnim okvirom BiH. Ako je Predsjedništvo ovlašteno da samostalno predlaže budžet, ono teoretski može uključiti ili isključiti stavke, bez potrebe za vraćanjem dokumenta Vijeću ministara. Međutim, u praksi se vraćanje na doradu često koristi kao oblik koordinacije između dva organa – pojašnjava Trlin, te dodaje da su državni organi doslovno kreirali ustavni običaj, pa Predsjedništvo, umjesto samostalno, djeluje kao filter.
Prekršena procedura
Stručnjak za ustavno pravo Milan Blagojević smatra da različit prijedlog budžeta, koji bi Predsjedništvo proslijedilo na usvajanje, ne bi bio u skladu s Ustavom BiH bez preporuke Vijeća ministara.
– Ako bi Predsjedništvo sada dalo Parlamentu drugi prijedlog budžeta, različit od onoga koji mu je uputilo Vijeće ministara, a da prije toga nije dalo mogućnost Vijeću ministara da se u vidu preporuke izjasni o tom prijedlogu, bila bi prekršena procedura donošenja budžeta koju propisuje Ustav BiH – ističe Blagojević.