Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajinu.
U nastavku prenosimo njegovu kolumnu.
Rastuće tenzije između Azerbejdžana i Rusije
Već nekoliko dana, azerbejdžanska televizija emituje priloge o skandalu vezanom za raciju na azerbejdžansku dijasporu u ruskom gradu Jekaterinburgu. Tokom racije, ruska policija je 27. juna privela pedeset osoba pod izgovorom da ih provjerava zbog navodne umiješanosti u ubistva iz perioda 2001–2011. Dvojica pritvorenih, braća Husein i Zijadin Safarov, preminula su, dok su mnogi drugi imali vidljive znakove premlaćivanja.
Kao odgovor, Azerbejdžan je zatražio hitnu istragu i otkazao posjetu svoje parlamentarne delegacije Rusiji. Dana 29. juna 2025. godine, Ministarstvo kulture Azerbejdžana saopćilo je da su otkazani svi kulturni događaji koje su u zemlji organizirale ruske državne i privatne institucije, uključujući koncerte, festivale, predstave, izložbe i slične manifestacije.
Pogoršanje bilateralnih odnosa
Rusija nastavlja da gubi utjecaj u Zakavkazju, a posljednja manifestacija toga je nova runda sukoba s Azerbejdžanom. Katalizator trenutne eskalacije bili su upravo događaji u Jekaterinburgu, gdje su dvojica Azerbejdžanaca ubijena, devetorica uhapšena, a nekoliko povrijeđeno tokom operacije ruskih snaga sigurnosti. Ovaj incident izazvao je oštru reakciju Bakua.
Ministarstvo vanjskih poslova Azerbejdžana pozvalo je predstavnika Ruske ambasade i izrazilo zvanični protest. U Parlamentu, događaj je označen kao grubo kršenje ljudskih prava. Zastupnik Nagif Hamzajev je izjavio da su sigurnosne snage djelovale nesrazmjerno oštro te da je jedan od pritvorenika bio podvrgnut mučenju.
Sistemski pritisak i kriza povjerenja
Prema azerbejdžanskoj strani, incident u Jekaterinburgu predstavlja dio šireg trenda sistematskog pritiska na azerbejdžansku zajednicu u Rusiji, što ozbiljno narušava međudržavne odnose. Osim toga, sukob oko oborenog aviona kompanije AZAL još uvijek nije riješen. Baku još čeka zvaničnu reakciju Rusije, koja očigledno gubi ulogu “velikog brata” u regiji.
Vrijeme kada su Baku, Erevan i Tbilisi slušali Moskvu sa suzdržanošću davno je prošlo. Ruska vanjska politika u Zakavkazju danas izgleda kao udžbenik političkih grešaka – Kremlj se oslanja na demonstraciju sile, ignorišući promjene u regiji.
Simbolični raskid i “kultura” kao oružje
Ovaj međunarodni skandal, u kojem su stradali Azerbejdžanci, dodatno je osvijetlio duboke međuetničke probleme u Rusiji. Incident nije samo interna operacija, kako to prikazuju ruski mediji, već i šamar cijelom azerbejdžanskom narodu. Teško je zamisliti da bi Rusi bili tretirani na isti način u Bakuu.
Signali iz Bakua postaju sve jasniji: predsjednik Ilham Alijev je odbio prisustvovati paradi 9. maja u Moskvi, Ministarstvo vanjskih poslova uputilo je protestnu notu, Parlament je reagirao, a ruski kulturni događaji su bojkotovani. No, Moskva i dalje ne pokazuje volju da čuje te poruke.
Geopolitički zaokret i marginalizacija Rusije
Azerbejdžan se sve više okreće Turskoj, postajući dio strategije „Velikog Turana“. Zajedničke vojne vježbe, politička koordinacija te plinski i infrastrukturni projekti ostavljaju Rusiju po strani. Moskva više ne može Azerbejdžanu ponuditi ni ekonomske ni sigurnosne koristi – činjenica koju svi prepoznaju osim same Rusije.
Incident u Jekaterinburgu poslužio je i kao lakmus test odnosa ruskih vlasti prema etničkim manjinama. Zvanični Baku otvoreno govori o torturi i pretjeranoj upotrebi sile, a sve se to dešava u zemlji koja se do nedavno predstavljala kao “prijatelj” Azerbejdžanaca.
Medijski rat i obračun sa Sputnikom
U februaru 2025. godine, Azerbejdžan je najavio radikalno smanjenje broja zaposlenih u ruskom mediju Sputnik Azerbejdžan. Dana 30. juna, dvije osobe privedene tokom racije u kancelarijama agencije u Bakuu odvedene su specijalnim vozilima. Prema informacijama portala Vesti.az, riječ je o dvojici pripadnika ruske Federalne službe sigurnosti (FSB).
Zvanično, razlog za hapšenje je nepoštivanje dogovora o balansu između broja novinara azerbejdžanskih i ruskih medija. Redakcija Sputnika nije ispunila uvjete; nastavila je rad u starom režimu i ignorisala zahtjeve vlasti.
Rusija gubi tlo pod nogama
Unatoč svemu, Rusija i dalje pokušava zadržati ulogu autoriteta među bivšim sovjetskim republikama. No, sudeći prema dešavanjima u Ukrajini, Moldaviji i sada Azerbejdžanu, jasno je da postsovjetski prostor više ne prihvata rusku dominaciju.
Rusija je duboko angažovana u ratu u Ukrajini, iscrpljena i bez kapaciteta da obnovi utjecaj na Južnom Kavkazu. I dalje živi u iluziji nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, ne priznajući suverenitet bivših članica. Međutim, stvarnost je neumoljiva – njen utjecaj sve više slabi.
Kraj „meke moći“ i opomena Kremlju
Sukob između Rusije i Azerbejdžana ilustrira neuspjeh ruske politike „meke moći“ i loš rad institucija poput „Rossotrudničestva“. Mir i stabilnost na Južnom Kavkazu mogu se ostvariti samo kroz priznavanje prava naroda da samostalno odlučuju o svojoj budućnosti.
Ignorisanje prava na subjektivitet vodi u nove sukobe, a Rusija riskira da se i sama nađe među gubitnicima. Glavni problem ostaje – Kremlj i dalje vjeruje da ima pravo odlučivati kako će susjedne zemlje živjeti.