Savez država BRIKS će na samitu koji počinje danas u Rio de Janeiru, ali bez kineskog predsjednika Si Đinpinga i ruskog predsjednika Vladimira Putina, nastupiti kao zajednički front protiv protekcionizma Donalda Trumpa.
Vođe grupe 11 glavnih zemalja u razvoju, uključujući Brazil, Kinu, Indiju, Rusiju i Južnu Afriku, održavaju svoj godišnji samit danas i sutra, uz visoke mjere bezbjednosti, u zalivu Ganabara u Riu.
Prema nacrtu završnog saopštenja, u koji je agencija Frans pres imala uvid, oni će izraziti „ozbiljnu zabrinutost zbog porasta jednostranih carinskih i necarinskih tarifa koje pogađaju trgovinu“. Prema tom dokumentu, koji još može biti izmijenjen tokom samita, takve mjere prijete da „utiču na perspektivu ekonomskog razvoja u svijetu“.
BRIKS koji predstavlja gotovo polovinu svjetske populacije i 40 odto BDP planete, se ovim riječima u dokumentu jasno usmjerava na američkog predsjednika i njegove novouvedene visoke carine. Ali se imenom ne spominje Donald Trump, u vrijeme dok su brojne zemlje, među kojima i Kina, angažovane u pregovorima sa Vašingtonom o carinama.
Domaćin samita, brazilski ljevičarski predsjednik Luis Inacio Lula da Silva juče se predstavio kao glavni zagovornik multilateralizma.
Kineski predsjednik Si Đinping će prvi put biti odsutan sa samita BRIKS-a, uprkos tome što je njegova zemlja dominantna sila te grupe. Ruski predsjednik Vladimir Putin, za kojim je Međunarodni krivični sud (MKS) izdao nalog za hapšenje zbog navodnih ratnih zločina u Ukrajini, takođe će biti odsutan. Međutim, on će govoriti putem video-konferencije, najavio je Kremlj.
Na skupu će se razmatrati i nedavni 12-odnevni rat između Irana i Izraela. Pregovaraći su juče postigli konsenzus o tome kako to pomenuti u finalnom dokumentu, rekao je jedan izvor upućen u to.
Iran, član od 2023. godine, poslije dvanaestodnevnog rata sa Izraelom i Sjedinjenim Državama, želio je da ;BRIKS pooštri ton u završnom saopštenju.
Ali dokument će sadržati „isti jezik“ kao saopštenje koje je ta grupa objavila krajem juna. Zemlje u razvoju su tada osudile „vojne napade“ na Iran, smatrajući da treba „hitno prekinuti ciklus nasilja i vratiti mir“.