Brzina kojom jedemo može imati veći utjecaj na naše zdravlje nego što mislimo. Nutricionisti i ljekari sve češće upozoravaju da prebrzo jedenje može doprinijeti neželjenom povećanju tjelesne mase – i to bez da toga postanemo svjesni.
Zašto je brzo jedenje rizično?
Prema profesoru fiziologije Joséu Viñi sa Univerziteta u Valenciji, jedenje na brzinu može dovesti do unosa većih količina hrane nego što je tijelu zaista potrebno. U svojoj knjizi “Kako živjeti da biste bolje ostarjeli”, Viña objašnjava da ljudi koji jedu brzo često ne prepoznaju signale sitosti, pa unose više kalorija nego što bi to činili kada bi jeli sporije.
“Izuzetno je važno jesti sporo kako bismo jeli dobro i manje”, ističe Viña. “Kad jedemo brzo, unosimo previše hrane – a to je ozbiljna greška.”
Utjecaj na probavu i crijevnu floru
Brzo jedenje ne utiče samo na težinu. Kako navode stručnjaci za digestivno zdravlje, ovakva navika može s vremenom oslabiti probavni sistem, izazvati probleme poput nadutosti, zatvora i upala, te narušiti ravnotežu crijevne mikrobiote – što je ključno za imunitet i opće zdravlje.
Endokrinologinja Clara Joaquim dodaje da brzina konzumacije hrane direktno utiče i na regulaciju šećera u krvi, jer brza apsorpcija može poremetiti nivoe glukoze i povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.
Prednosti sporog jedenja
Navika sporog, svjesnog konzumiranja hrane nosi niz benefita:
- Bolja kontrola porcija i sitosti
- Poboljšana probava i apsorpcija nutrijenata
- Stabilniji nivo šećera u krvi
- Manji rizik od probavnih tegoba
- Povećano zadovoljstvo hranom i osjećaj smirenosti
“Zdrava ishrana ne zavisi samo od izbora hrane, već i od načina na koji je konzumiramo”, naglašava Joaquim.
“Sjednite, žvaćite temeljito, jedite s porodicom – sve to utiče na naše zdravlje.”
Prebrzo jedenje je jedna od onih “nevidljivih” navika koje mogu sabotirati naše zdravlje i tjelesnu težinu. Male promjene u tempu i svjesnosti pri obroku mogu napraviti veliku razliku – ne samo na vagi, već i u načinu kako se osjećamo svakodnevno.e