Novo istraživanje pokazuje da su godine pandemije ostavile traga na našem mozgu, bez obzira na to jesmo li bili zaraženi koronavirusom. Stres, izolacija i promjene u načinu života ubrzali su procese starenja mozga za oko 5,5 mjeseci, pri čemu su najviše pogođeni muškarci i osobe iz siromašnijih sredina.
Čak i bez direktne zaraze virusom, mozgovi mnogih ljudi su tokom pandemije pokazali znakove ubrzanog starenja, uključujući smanjenje sive mase – otkrili su britanski istraživači u studiji objavljenoj u Nature Communications, prenosi NBC News.
Osobe koje su ipak prebolovale Covid imale su dodatne poteškoće s kognitivnim sposobnostima, poput sporije obrade informacija i smanjene mentalne fleksibilnosti.
Autori studije, koja se oslanja na podatke UK Biobanke, uporedili su snimke mozga više od 15.000 zdravih odraslih osoba iz perioda prije pandemije s novijim snimcima napravljenim između 2021. i 2022. godine. Kod ispitanika koji su imali drugi snimak nakon početka pandemije, uočen je ubrzan gubitak moždane mase.
Posebno zabrinjavajuće je to što se ubrzano starenje mozga dogodilo i kod osoba koje nisu bile zaražene, što upućuje na to da su psihološki stres, izolacija, narušeni dnevni ritam i smanjena fizička aktivnost ključni faktori.
Najveći efekti primijećeni su kod muškaraca i osoba iz siromašnijih društvenih slojeva. Iako razlika između polova nije velika (oko 2,5 mjeseca u korist muškaraca), podaci se uklapaju u prethodna istraživanja koja pokazuju da muškarci teže podnose određene vrste stresa.
Zanimljivo je i to da slični nalazi postoje i za djecu: istraživanje iz 2024. pokazalo je da su dječaci tokom pandemije “mentalno ostarili” za dodatnih 1,4 godina, dok su djevojčice starile čak 4,2 godine više nego što bi se očekivalo.
Iako istraživanje ne može sa sigurnošću reći hoće li ovi strukturni pomaci dovesti do dugoročnih problema u pamćenju i rasuđivanju, stručnjaci ističu da bi se moguće posljedice mogle ublažiti zdravim navikama poput redovne fizičke aktivnosti, kvalitetnog sna, održavanja krvnog pritiska i redovnih društvenih kontakata.
Dr. Jacqueline Becker sa Mount Sinai bolnice naglašava da su kognitivni problemi zabilježeni samo kod osoba koje su bile zaražene, što potvrđuje da virus može imati direktan utjecaj na mozak. Ipak, nije poznato hoće li promjene kod nezaraženih imati dugoročne posljedice po mentalno zdravlje.
Profesor neuropsihologije Adam Brickman s Univerziteta Columbia dodaje da su nalazi intrigantni, ali da je još uvijek riječ o hipotezi: “Vidjet ćemo hoće li se ove promjene zadržati ili povući s vremenom.”