Nakon kasnih mrazeva, grada i sada ekstremne suše, domaća poljoprivreda suočava se s novim težim udarcem. Dug period bez kiše i visoke temperature ozbiljno su ugrozili proizvodnju na otvorenom – od povrća, žitarica i voća, do hrane za stoku, čime su pogođeni i stočari.
Dok se kapi kiše u pojedinim dijelovima države broje na prste, poljoprivrednici zbrajaju štete na kompletnoj proizvodnji na otvorenom i prave računicu isplati li se, u ovako uređenoj zemlji, uopće baviti ovim poslom.
– Posljedice suše su neminovne, a najviše se odrazile na kukuruz. U Semberiji imamo oko 26.000 hektara i trenutno smo u neizvjesnom stanju. U slivu Drine i Save nešto prinosa bi i moglo biti, ali sve ostalo je pod upitnikom. Ljudi se sada boje za stočni fond, pogotovo kad država nije otkupnom cijenom zaštitila proizvođača, pa smo sa pšenicom, mlijekom i mesom i svim strateškim proizvodima prepušteni samima sebi. Vidim da ljudi pokušavaju da se otarase dijela stočnog fonda, jer ovako više nema matematike raditi – kaže Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice i Asocijacije poljoprivrednih udruženja BIH Savo Bakajlić.
Predsjednik Udruženja poljoprivreda FBiH Nedžad Bićo zatražio je od visokog predstavnika Kristijana Šmita da uredi sektor poljoprivrede u BiH ili da najtera političare da to učine.
Institucijama se obraćamo godinama, da se napravi Ministarstvo poljoprivrede, agencija, ured, nek’ ga zove kako god hoće, ali da poljoprivrednici u BIH budu pod jednom kapom. Da poslujemo pod jednakim uslovima, a ne da imamo 14 različitih zakona i poticaja u okviru jedne države. Sami sebi stvaramo zbrku i nelojalnu konkurenciju u okviru jednog tržišta. Istovremeno, godišnje gubimo više od 100 miliona KM upravo zbog toga što ne postoji jedna adresa s kojom bi EU razgovarala – ističe predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo.