Planirani pro-palestinski protest na mostu Sydney Harbour održan je nakon što ga je Vrhovni sud odobrio samo dan ranije, što su organizatori nazvali “historijskom” odlukom.
Desetine hiljada ljudi okupilo se u nedjelju, 3. augusta, na Maršu za čovječnost, uprkos kiši, a mnogi su nosili transparente s porukama političarima da zaustave rat.
Među demonstrantima je primijećen i osnivač WikiLeaksa Julian Assange, dok su među drugim zapaženim učesnicima bili i savezni zastupnik Ed Husic te bivši premijer Novog Južnog Velsa Bob Carr.
Most Sydney Harbour posljednji put je zatvoren za javno okupljanje 2023. godine, kada je oko 50.000 ljudi marširalo tim kultnim mostom tokom World Pride događaja.
“Sram te bilo, Izraele, sram te bilo, Ameriko”, uzvikivali su okupljeni.
“Šta želimo? Prekid vatre. Kad to želimo? Odmah.”
Brojne porodice, uključujući i one s malom djecom, došle su da podrže mirne demonstracije. Uz njih su, raspoređeni preko mosta, bili pripadnici policijske jedinice za razbijanje nereda, piše BBC.
“Znam da se to dešava s druge strane svijeta, ali nas i ovdje masovno pogađa. Mogli bismo mnogo više pomoći humanitarnom pomoći”, kaže otac Alec Beville, koji poredi djecu u Gazi sa svojim trogodišnjim sinom Frankiejem.
“Naša vlada nije uvela nikakve ozbiljne sankcije protiv Izraela. Australija ne može samo stajati po strani dok se vrši prisilno izgladnjivanje čitave populacije”, kaže Zara Williams dok nosi svoju bebu Avery.
Dva sata nakon početka marša, učesnici su primili SMS poruku od policije Novog Južnog Velsa:
“U dogovoru s organizatorima, marš mora biti zaustavljen zbog javne sigurnosti. Sačekajte daljnje instrukcije.”
Policija je pozvala sve koji su bili na mostu da prestanu hodati prema sjeveru i da se kontrolisano vrate prema centru grada.
Policija procjenjuje da je maršu prisustvovalo oko 90.000 ljudi.
Transportne vlasti Novog Južnog Velsa savjetovale su vozačima da izbjegavaju centar grada, upozoravajući na velike zastoje i poremećaje u saobraćaju i javnom prevozu širom Sydneya zbog protesta.
Organizacija Palestine Action Group sa sjedištem u Sydneyu uputila je prošle sedmice najavu namjere za održavanje protesta preko mosta Sydney Harbour, kao odgovor na ono što nazivaju “zločinom” u Gazi.
Policija je odbila zahtjev uz obrazloženje da nema dovoljno vremena za izradu plana upravljanja saobraćajem, te da postoji rizik od stampeda i drugih sigurnosnih problema.
Premijer Novog Južnog Velsa Chris Minns izjavio je narednog dana da ne mogu dozvoliti da Sydney “potone u haos” te da ne mogu podržati protest “ovakvog obima i prirode” na mostu.
Policija je potom podnijela zahtjev Vrhovnom sudu Novog Južnog Velsa za zabranu događaja, ali je taj zahtjev odbijen samo 24 sata prije zakazanog protesta.
Prema izvještaju Australian Broadcasting Corporationa, sutkinja Belinda Rigg je navela da su zabrinutosti u vezi s bezbjednošću “opravdane”, ali da je organizator protesta Josh Lees iz Palestine Action Group “uvjerljivo” objasnio razloge zašto smatra da je hitno djelovanje nužno s obzirom na humanitarnu situaciju u Gazi.
Sutkinja je dodala da nema dokaza da bi zabrana protesta povećala javnu sigurnost, te je naredila zatvaranje mosta za saobraćaj, kao i puteva u okolini predložene rute marša.
Odobrenje u posljednji čas pruža pravnu zaštitu učesnicima prema Zakonu o prekršajima, što znači da neće biti procesuirani za prekršaje u vezi s javnim okupljanjem, poput blokade saobraćaja.
U saopćenju objavljenom na Instagramu, Jevrejski odbor zastupnika Novog Južnog Velsa izrazio je “razočaranje” odlukom Vrhovnog suda da odobri protest na mostu Sydney Harbour.
Australija se posljednjih sedmica suočava s rastućim pritiskom da prizna palestinsku državnost, nakon što su Francuska, Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo najavili da će to učiniti uz određene uslove na predstojećem zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru.
Govoreći za program 7.30 televizije ABC, premijer Anthony Albanese izjavio je da želi vidjeti ispunjenje uslova koji bi osigurali trajnu sigurnost za Izrael prije nego što Australija prizna palestinsku državu.
Dodao je da neće dozvoliti da ga druge zemlje prisile na donošenje takve odluke.