Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, analizira najnovije prijedloge britanskog premijera Keira Starmera o angažmanu „koalicije voljnih“ u Ukrajini nakon eventualnog prekida vatre.
Piše: Oleksandr Levchenko
Dana 13. augusta 2025. godine, nakon virtuelnog sastanka s američkim predsjednikom D. Trumpom i liderima EU, britanski premijer Keir Starmer izjavio je da Ujedinjeno Kraljevstvo i druge evropske zemlje imaju detaljne vojne planove za raspoređivanje „kontingenta voljnih“ u Ukrajinu nakon što se postigne sporazum o prekidu vatre. Ujedinjeno Kraljevstvo je sada odustalo od početne ideje o kontingentu od 30.000 vojnika u Ukrajini radi zaštite gradova i luka. Umjesto toga, London predlaže „realniju misiju“ koja bi uključivala patroliranje zračnim prostorom iznad zapadnih regija Ukrajine, obuku ukrajinske vojske i razminiranje Crnog mora. Krajem 2024. godine, lideri nekih evropskih država počeli su razgovarati o slanju trupa u Ukrajinu kao dijela „koalicije voljnih“ nakon prestanka neprijateljstava. Stoga su evropski partneri Kijeva nastojali izgraditi sigurnosni sistem koji bi, ako ne odvratio Rusiju od nove agresije, cijenu rata za nju učinio bih previsokom. Ovu inicijativu su promovirale dvije zemlje – Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Stav Sjedinjenih Američkih Država bio je ključan za provedbu ove ideje. Ranije je Keir Starmer izjavio: Ujedinjeno Kraljevstvo neće poslati svoje trupe u Ukrajinu nakon završetka rata bez sigurnosnih garancija Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, administracija Donalda Trumpa hladno je reagirala na ideju pružanja garancija “snagama odvraćanja” u Ukrajini. Stav Washingtona doveo je do toga da mnoge evropske zemlje nisu izrazile interes za učešće u slanju svojih vojnih jedinica u Ukrajinu. Formalni izgovor bio je pozivanje na činjenicu da bi raspoređivanje značajnih vojnih snaga za zaštitu strateških ukrajinskih objekata moglo dovesti do eskalacije. Trenutno, kako izvještava The Times, uloga Sjedinjenih Američkih Država u budućoj misiji ostaje neizvjesna. Trenutni plan “koalicije voljnih” predviđa obezbjeđivanje logistike, isporuke oružja i stručne podrške za obuku, obnovu i reorganizaciju ukrajinskih kopnenih snaga. Obuka će se odvijati uglavnom u zapadnom dijelu zemlje, gdje su trupe manje ranjive na ruske napade. Osim toga, planirano je patroliranje zračnim prostorom iznad Ukrajine avionima Typhoon ili F-35 kako bi se odvratili mogući napadi i obnovili međunarodni letovi, kao i umirili Ukrajinci. Zemlje koalicije će također pomoći u deminiranju Crnog mora, osiguravajući siguran prolaz za komercijalne i transportne brodove koji plove do i iz ukrajinskih luka.
S obzirom na veliku vjerovatnoću zamrzavanja neprijateljstava, Ukrajina i Zapad suočavaju se s pitanjem sigurnosnih garancija koje mogu učiniti mir zaista održivim. Očigledno je da bi najbolja sigurnosna garancija za Kijev bilo članstvo u NATO-u. Međutim, iz mnogo razloga, Ukrajina se neće pridružiti Alijansi u kratkoročnom i srednjoročnom periodu. Stoga, raspoređivanje „snaga odvraćanja“ u Ukrajini postaje jedan od rijetkih alata koji će poslužiti kao odvraćanje Putinu od još jedne invazije. Vrlo je važno da Sjedinjene Države također pruže sigurnosne garancije za kontingent „koalicije voljnih“ u Ukrajini. Prvo, to će povećati broj zemalja koje pristaju poslati svoje jedinice u „snage odvraćanja“. Drugo, to će imati veći odvraćajući učinak na odluke i postupke ruskog rukovodstva u vezi s Ukrajinom. Istovremeno, za Kijev i njegove partnere, ista kritična ovisnost o obavještajnim informacijama koje pružaju Sjedinjene Države ostaje. Ohrabrujuće je što je, prema Politicu, Donald Trump tokom online razgovora s evropskim liderima izjavio da su Sjedinjene Američke Države spremne pružiti sigurnosne garancije Ukrajini, ali pod određenim uvjetima. Iako je D. Trump jasno stavio do znanja da Sjedinjene Američke Države neće direktno isporučivati oružje ili trupe Ukrajini, već će prodavati oružje Evropi. Glavno je da se američki predsjednik pridržava ove odluke nakon sastanka s Putinom na Aljasci. Jedno od ključnih pitanja je kakav će mandat imati snage odvraćanja. Bez takvog mandata, misija se može pretvoriti u još jedan formalno postojeći alat koji neće moći efikasno spriječiti novi rat. Ovo pitanje treba biti predmet pregovora i potrebno je insistirati na najvišem nivou spremnosti. Radi sigurnosti Ukrajine, nema velike potrebe za “snagama odvraćanja” koje će samo pratiti situaciju u pogledu primirja. Ono što je zaista potrebno jeste vojni kontingent koji je spreman, zajedno s ukrajinskim oružanim snagama, da odbije Ruse ako prekrše uslove budućeg mirovnog sporazuma.
Neophodno je da se u glavama evropskih političara i građana dogodi prekretnica: radi vlastite sigurnosti, moraju donositi odluke koje su nepopularne među evropskim građanima i učestvovati u provedbi plana „koalicije voljnih“ za pružanje sigurnosnih garancija Ukrajini. Evropski lideri moraju svojim građanima prenijeti da su ulaganja u sigurnost Ukrajine ulaganja u vlastitu sigurnost, što će u budućnosti izbjeći mnogo veće gubitke. U tom smislu, postoji dovoljno prihvatljivih opcija za evropske države da izbjegnu lično učešće evropskih vojnih jedinica u jačanju odbrambenih sposobnosti Ukrajine. Konkretno, evropske države mogu finansirati masovno učešće stranih legionara za učešće u ratu na strani Kijeva kako bi se izravnala neravnoteža u ljudskim resursima. Među ovim stranim legionarima mogu biti penzionisani piloti aviona, operateri raketnih bacača itd., koji znaju kako se boriti sa modernim oružjem i čija prekvalifikacija ne zahtijeva mnogo vremena i novca.
Nakon online sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, britanski premijer je izjavio da se neke evropske zemlje boje da bi raspoređivanje desetina hiljada vojnika za zaštitu ključnih ukrajinskih lokacija bilo previše rizično i da nisu spremne obezbijediti dovoljno vojnika da odvrate predsjednika Putina od napada. To je, između ostalih, izazvalo razočaranje. Starmer je rekao da su zapadni lideri postigli “pravi napredak” tokom telefonskog poziva koji se održao prije nego što se Trump sastao s Putinom na Aljasci. Prema njegovim riječima, sada postoji “stvarna” šansa za sklapanje sporazuma, dok su evropski saveznici obećali da će olakšati njegovu provedbu. Uvjerio je Trumpa da se “međunarodne granice ne mogu i ne smiju mijenjati silom”. “Također smo spremni povećati pritisak na Rusiju, posebno na ekonomiju, koristeći sankcije i šire mjere ako je potrebno. U tom smislu, mi u Velikoj Britaniji pripremamo sljedeće pakete oštrih sankcija”, rekao je britanski premijer. Velika Britanija vrši pritisak na svoje saveznike u EU da zaplijene 260 milijardi eura zamrznute ruske imovine, ali su se oni do sada tome opirali. Vlada Velike Britanije saopštila je da su “sve opcije na stolu” za povećanje pritiska na Rusiju. Sljedećeg dana, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se s britanskim premijerom Keirom Starmerom u njgovoj rezidenciji u Londonu. Starmer je posljednji put ugostio Zelenskog u Downing Streetu u junu. Tokom sastanka, lideri su koordinirali sljedeće korake i razgovarali o kontinuiranoj podršci Ukrajini. Volodimir Zelenski zahvalio se Keiru Starmeru i cijelom britanskom narodu na njihovoj iskrenoj i nepokolebljivoj podršci Ukrajini i Ukrajincima. U bilateralnom formatu, lideri su razmijenili mišljenja o očekivanjima od sastanka na Aljasci i mogućim izgledima. Volodimir Zelenski i Keir Starmer posvetili su detaljnu pažnju sigurnosnim garancijama koje bi mogle učiniti mir zaista održivim ako Sjedinjene Države uspiju izvršiti pritisak na Rusiju da zaustavi ubistva i uključi se u smislenu diplomatiju. Predsjednik Zelenski je naglasio da je važno da Ukrajina, zajedno sa svim partnerima, bude u stanju postići efikasne formate za sigurnosni rad u okviru „koalicije voljnih“. Lideri su također detaljno razgovarali o nastavku programa podrške ukrajinskoj vojsci i ukrajinskoj odbrambenoj proizvodnji. Posebno je bilo riječi o mehanizmu snabdijevanja oružjem kao što je PURL. Šef države Ukrajine pozvao je Ujedinjeno Kraljevstvo da se pridruži ovoj inicijativi. Posebna pažnja posvećena je stogodišnjem sporazumu između Ukrajine i Ujedinjenog Kraljevstva, koji su Volodimir Zelenski i Keir Starmer potpisali u Kijevu u januaru. Ukrajina se priprema da ga ratificira do kraja ovog mjeseca. Tada će, kao rezultat toga, biti moguće održati prošireni sastanak Ukrajina-Ujedinjeno Kraljevstvo. Osim toga, lideri su razgovarali o ulaganjima u ukrajinsku proizvodnju dronova. Ukrajina ima značajan potencijal za povećanje obima proizvodnje i hitno joj je potrebno finansiranje za to. Dronovi igraju ključnu ulogu na prvim linijama fronta, a Ukrajina ima velike mogućnosti za njihovu proizvodnju, tako da ulaganja u proizvodnju dronova mogu uticati na situaciju na strateškom nivou.