Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, na čijem čelu je Edin Forto, oglasilo se nakon najave nezadovoljnih prijevoznika da će od 1. septembra doći do blokada drumskog saobraćaja. U saopćenju su iznijeli pregled mjera koje su do sada poduzete, ali i podsjetili zašto je dijalog nužan.
„Kao resorno Ministarstvo u stalnoj smo komunikaciji sa prijevoznicima, a prihvatili smo puni i otvoreni dijalog sa predstavnicima Konzorcijuma ‘Logistika BiH’ i analizirali i pokretali inicijative po svakom od postavljenih zahtjeva. U saopćenju Konzorcijuma ‘Logistika BiH’ tvrdi se da ‘ni jedan od zaključaka’ sa sastanaka nije proveden. Ta tvrdnja ne odgovara činjenicama“, navode iz Ministarstva.
Prijevoznici su, kako navode, dostavili osam glavnih zahtjeva. Prvi se tiče diskriminacije vozača u šengenskoj zoni i ograničenja od 90 dana u okviru 180 dana, kao i primjene AETR sporazuma.
„Šengenska pravila, podsjećamo, ograničavaju boravak svim licima van šengenske zone, između ostalog i boravak građana Bosne i Hercegovine, te samim tim i profesionalnih vozača na 90 dana u 180 dana. Želimo izuzeća za naše vozače i lakši protok robe, ali potreban je snažniji diplomatski pritisak. Pripremili smo akt kojim se od EU partnera traže izuzeća za profesionalne vozače, proslijedili ga Vijeću ministara, Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu sigurnosti te inicirali regionalne razgovore sa susjednim državama. Ne možemo mijenjati evropske regulative preko noći, ali možemo pregovarati i tražiti fleksibilnost“, poručuju iz Ministarstva.
Dodaju i da se ne radi o novim pravilima, već o obavezama preuzetim kroz SSP koji je stupio na snagu 2015. godine. „Jedan od zaključaka ministarske konferencije Transportne zajednice iz juna 2025. godine, na prijedlog ministra Forte, jeste preispitivanje i olakšavanje tretmana profesionalnih vozača u prostoru šengena“, ističu.
Među zahtjevima je i povrat trošarina na dizel, za što Ministarstvo naglašava da nije u njihovoj nadležnosti, ali da su inicirali razgovore i predložili mjere entitetskim vladama. „Upućeni su zahtjevi entitetskim vladama da razmotre popust na cestarine, model finansijske podrške pri registraciji i kupovini vozila te uređenje obligacionog plaćanja. Ministarstvo je otvorilo vrata, ali konačna odluka leži kod entiteta i kantona. Slično je i sa priznavanjem statusa izvoznika usluga za transportne kompanije – podržavamo zahtjev, ali nije naša nadležnost“, naveli su.
Jedan od zahtjeva odnosi se i na skraćivanje zadržavanja na granicama. „Naše Ministarstvo je krajem maja uputilo dopise Upravi za indirektno oporezivanje i Graničnoj policiji BiH radi poduzimanja pravnih i tehničkih mjera. Također, na prijedlog ministra Forte i odluke Vijeća ministara iz jula 2024. godine, pokrenuli smo projekat – izradu studije unapređenja pristupnih puteva na graničnim prelazima u Bosni i Hercegovini koja će identifikovati prioritete i predložiti najmanje po jedno rješenje za svaki cestovni granični prelaz kojim se smanjuje vrijeme zadržavanja na graničnim prelazima. Ovim projektnim zadatkom obuhvaćeni su svi cestovni granični prelazi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Srbije i Crne Gore“, naglašavaju.
U međuvremenu je izrađen i novi pravilnik o licencama i registraciji vozila, a pripremljen je i paket propisa o obuci kandidata za vozače, ispitima i statusu instruktora vožnje. „Ministarstvo kontinuirano preispituje i iznose naknada koji se plaćaju u administrativnim postupcima s ciljem da budu umanjene gdje je god to moguće. Na kraju, jedno od ključnih pitanja je digitalizacija. Pokrenuli smo proceduru pristupanja dodatnom protokolu CMR Konvencije koji omogućava elektronički teretni list (eCMR). Potpuno smo svjesni činjenice da eCMR eliminiše papirnu dokumentaciju, smanjuje administrativne greške i omogućava praćenje pošiljke u realnom vremenu. Do sada je protokol ratificiralo 34 zemlje, a Evropska unija očekuje da sve članice pristupe do 2026. godine. Bosna i Hercegovina mora ići u korak sa razvojem digitalizacije u ovoj oblasti“, naveli su.
Naglašavaju i da je važno razumjeti granice nadležnosti. „Ministarstvo komunikacija i prometa može inicirati, koordinirati i lobirati, ali bez aktivnosti Parlamenta BiH, UINO-a i entitetskih vlada nema pomaka. Kada govorimo o izmjenama pravilnika, radnim grupama i javnim konsultacijama, to nije bježanje od odgovornosti nego jedini zakonit put do promjene“, ističu.
Osvrnuli su se i na ton razgovora s prijevoznicima. „Razumijemo da se stavovi razvijaju i zato predlažemo da sve nove primjedbe formaliziramo kroz e-konsultacije i Odbor prijevoznika – jedini zakonit put do trajnih promjena“, naveli su.
Na kraju poručuju: „Podsjećamo da blokade granica i saobraćajnica nanose štetu domaćoj privredi, krajnjim potrošačima – i samim prijevoznicima s kojima želimo rješenja, a ne krize. Za kraj: naš cilj je isti kao i cilj većine prijevoznika – siguran, efikasan i evropski usklađen transportni sistem. Zato ćemo nastaviti raditi na onome što je u našoj nadležnosti, a za pitanja van naše nadležnosti nastaviti zagovarati rješenja pred institucijama koje odlučuju.“