Troškovi života u Bosni i Hercegovini svakim danom sve su veći. Najviše je poskupjela hrana.
Centralna banka Bosne i Hercegovine je procijenila godišnju temeljnu inflaciju, za prvih šest mjeseci ove godine, na 4,24 posto. U junu su inflatorni pritisci ojačali u prosječnim potrošačkim cijenama u uslužnom sektoru. Kako preživjeti mjesec s minimalcem?
Minimalna penzija – jednako minimalna nabavka. Da je tako, svjedoči i penzionerka Amela Nikšić. Kako ekonomisati sa 599 maraka mjesečno?
“Deveramo svakako, pogotovo penzioneri. Ali opet se kupi, koliko se može. Sama sam, pa mogu količinski manje da uzmem”, kaže ona. Manje količinski uzimaju i drugi anketirani sagovornici u prilogu Federalne televizije.
“Koliko imam – toliko ću kupiti”, “Cijene su katastrofa”, “Skupo jeste, ali preživljavamo. Bogami, nije lahko”, poručili su.
Da je tako, govore i brojke. Sindikalna potrošačka korpa u julu ove godine bila je 3202 marke, a prije pet godina iznosila je 1822, kada je prosječna plata bila 935, a sada 1590 maraka. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, prosječne cijene hrane i bezalkoholnih pića su u junu ove godine u odnosu na 2015. porasle za gotovo 60 posto.
“Kada pogledamo osnovne namirnice koje građani svakodnevno kupuju, prosječne cijene hljeba i pilećeg mesa veće su za više od 60 posto. Riža, mlijeko, sir i jaja poskupjeli su za oko 55 posto, dok su mliječni proizvodi, poput putera i mladog sira, skuplji za 65 do čak 95 posto”, ističe Lejla Aganović, stručna saradnica za odnose s javnošću u Agenciji za statistiku Bosne i Hercegovine.
Kada je riječ o ostalim namirnicama široke potrošnje, kafa je skuplja za 120 posto, dok su prosječne cijene voća poput krušaka, trešanja, višanja i jagoda porasle za 150 do skoro 185 posto.
“Kupovalo se više prije pet-šest godina. Roba je bila jeftinija. Bile su i plate drugačije. Imalo se više novca”, kaže trgovkinja Muratka Banda.
Rastu cijena, čini se, ne nazire se kraj.
“Još će biti skuplja jaja. Cijene su katastrofa, kažu da je zbog manjka hrane”, priča trgovkinja Zineta Došlić.
Zato je važno, naglašava struka, ulagati u domaću proizvodnju.
“Najbitniji i dugoročno jedini održivi model je da razvijamo domaću prizvodnju iz koje ćemo smanjiti dio izdataka koje dajemo kroz uvoz proizvoda”, kaže profesor na UNZE, Željko Rička.
Država mora odgovoriti adekvatnim mjerama. Na pola smo godine, a stopa inflacije je već 4,6 posto.
“Država mora pomoći programima, strategijama, pa i odgovoriti pokušajima EU da nam pomogne kroz Plan rasta. Sve što možemo dobiti i što su druge države dobijale, mi gubimo vrijeme na političkim borbama”, dodaje Rička.
“Mi se politički možemo svađati do sudnjeg dana, a suština je da privreda to ne može da trpi i zato imamo pad izvoza, pad privrednih aktivnosti, zatvaranje fabrika… a to je zadnja stvar koja treba građnima Bosne i Hercegovine”, zaključuje ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
…a potrebne su im plate i primanja koja mogu pratiti sve veće trokove života kako bi živjeli život dostojan čovjeka.