Naučnici su potvrdili da se topljenje morskog leda na Arktiku dramatično usporilo u posljednjih 20 godina, bez statistički značajnog smanjenja njegove površine od 2005. godine.
Istraživači kažu da je ovo otkriće iznenađujuće s obzirom na to da su emisije ugljika iz izgaranja fosilnih goriva nastavile rasti i zadržavati sve više topline tokom tog vremena.
Rekli su da su prirodne varijacije u oceanskim strujama koje ograničavaju topljenje leda vjerovatno uravnotežile kontinuirani porast globalnih temperatura. Međutim, rekli su da je ovo samo privremeno olakšanje i da će topljenje vrlo vjerovatno ponovno početi otprilike dvostruko brže od dugoročne stope u nekom trenutku u sljedećih pet do deset godina.
Nalazi ne znače da se arktički morski led oporavlja. Površina morskog leda u septembru, kada doseže svoj godišnji minimum, prepolovila se od 1979., kada su započela satelitska mjerenja. Klimatska kriza ostaje “nedvosmisleno stvarna”, rekli su naučnici, a potreba za hitnim djelovanjem kako bi se izbjegli najgori utjecaji ostaje nepromijenjena.
Prirodna varijacija koja uzrokuje usporavanje vjerovatno su višedecenijske fluktuacije struja u Atlantskom i Tihom oceanu, koje mijenjaju količinu zagrijane vode koja teče u Arktik. Očekuje se da će Arktik i dalje biti bez leda kasnije tokom stoljeća, što će štetiti ljudima i divljim životinjama u regiji te potaknuti globalno zagrijavanje izlažući tamni ocean koji apsorbira toplinu.
Dr. Mark England, koji je vodio studiju dok je bio na Univerzitetu u Exeteru, rekao je: “Iznenađujuće je, kada se trenutno raspravlja o tome ubrzava li se globalno zagrijavanje, da govorimo o usporavanju”.
“Dobra je vijest da su prije 10 do 15 godina, kada se gubitak morskog leda ubrzavao, neki ljudi govorili o Arktiku bez leda prije 2020. Ali sada se [prirodna] varijabilnost prebacila na to da uglavnom poništi gubitak morskog leda. To nam je kupilo malo više vremena, ali to je privremeni predah – kada završi, to nisu dobre vijesti”, dodaje.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Geophysical Research Letters , koristilo je dva različita skupa podataka o nivoima arktičkog morskog leda od 1979. do danas. Naučnici su analizirali površinu morskog leda za svaki mjesec u godini i u svim slučajevima uočeno je usporavanje.
Kako bi vidjeli može li takvo usporavanje biti rezultat prirodnih varijacija, ispitali su rezultate hiljada klimatskih modela. “Ovo nije iznimno rijedak događaj – tokom stoljeća trebao bi se dogoditi nekoliko puta”, rekao je England, sada na Univerzitetu Kalifornija u Irvineu. Nadalje, sve simulacije pokazale su da se gubitak morskog leda ponovno ubrzava nakon usporavanja.
Profesorica Julienne Stroeve sa University Collegea u Londonu rekla je: “Znamo da klimatski zapisi, bilo da se radi o globalnim temperaturama ili morskom ledu, mogu ostati isti nekoliko godina zaredom kao rezultat unutarnje klimatske varijabilnosti”.
Stroeveova analiza dugoročnog trenda od 1979. do 2024. pokazuje da se za svaku emitiranu tonu CO2 gubi oko 2,5 kvadratnih metara septembarskog leda .
Profesor Andrew Shepherd sa Univerziteta Northumbria rekao je: “Znamo da se i arktički morski ledeni pokrov smanjuje, pa čak i ako se površina ne smanjuje, volumen se i dalje smanjuje. Naši podaci pokazuju da je od 2010. prosječna debljina u oktobru padala za 0,6 cm godišnje”.
“Klimatske promjene su nedvosmisleno stvarne”
Stopa porasta globalne površinske temperature također se usporila u prošlosti, prije nego što je ponovno počela naglo rasti. Nakon velikog El Niña 1998. godine uslijedila je decenija sličnih globalnih temperatura, što je dobilo nadimak “pauza”. Međutim, planet je nastavio akumulirati toplinu cijelo vrijeme i globalne temperature su od tada naglo porasle.
Engleska je odbacila svaku sugestiju da usporavanje morskog leda sugerira da klimatske promjene nisu stvarne. “Klimatske promjene su nedvosmisleno stvarne, uzrokovane ljudskim djelovanjem i nastavljaju predstavljati ozbiljne prijetnje. Temeljna znanost i hitnost djelovanja u području klime ostaju nepromijenjeni”, rekao je.
“Dobro je objasniti ljudima da se [usporavanje] događa, inače će to čuti od nekoga ko to pokušava iskoristiti u lošoj namjeri kako bi potkopao naše vrlo čvrsto razumijevanje onoga što se događa s klimatskim promjenama”, dodao je.