Općinski sud u Čapljini donio je privremenu mjeru kojom je zabranjena prodaja nekretnina Naftnih terminala Dretelj, nakon prijedloga Pravobranilaštva BiH koje tvrdi da se radi o državnoj imovini. Zbog toga je zakazana javna prodaja terminala otkazana.
Istovremeno, Općinski sud u Mostaru odbio je zahtjeve Pravobranilaštva BiH, navodeći da je osporeno izlučno pravo države na imovini stečajnog dužnika “Hercegovačka banka”, koja čini stečajnu masu na nekretninama Terminala Dretelj. Pravobranilaštvo je upućeno da kod nadležnog suda pokrene parnicu radi utvrđivanja vlasništva nad nekretninama i izlučnog prava države, čime bi se regulisala i prodaja imovine u stečaju.
Prema rješenju Općinskog suda u Čapljini, privremena mjera nalaže Zemljišnoknjižnom uredu da izvrši upis zabilježbe zabrane raspolaganja i otuđenja na više katastarskih čestica Terminala Dretelj, dok traje postupak utvrđivanja vlasništva.
Javna prodaja imovine, koja je bila planirana s početnom cijenom od 15.537.588,61 KM, nije održana. Stečajna upravnica “Hercegovačke banke – u stečaju” istaknula je da se imovina stečajnog dužnika nalazi u stečajnoj masi i da je stečajni dužnik terminal stekao 2003. godine kao savjesna treća osoba, temeljem upisa u zemljišne knjige.
Terminal Dretelj ima kapacitet od 24 miliona litara, što predstavlja oko 10 posto ukupne potrebe Federacije BiH za naftom i derivatima. Posjeduje 12 podzemnih rezervoara za skladištenje nafte.
Prije dvije godine spominjalo se da su za terminal najzainteresovanije kompanije iz Hrvatske i Hercegovine, uključujući biznismene povezane sa lokalnim političkim strukturama. Povijesno, terminal je do početka rata 1992. godine bio u vlasništvu JNA, a od tada je postao predmet privatizacijskih i pravnih sporova.