Bivši ambasador Ukrajine u BiH i Hrvatskoj, Oleksandar Levchenko, u svojoj analizi za naš portal komentira intervju ruskog ministra vanjskih poslova, Sergeja Lavrova, za NBC News. Levchenko ukazuje da Kremlj pod plaštom „mira“ zapravo nameće uvjete predaje Kijevu, dok istovremeno jača militarizaciju Kalinjingrada i provodi elektronsko ratovanje protiv NATO-a.
U nastavku u cijelosti prenosimo njegovu kolumnu.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov dao je intervju za NBC News u emisiji Meet the Press, gdje je iznio stav Kremlja: „mir“ je moguć samo pod uvjetom neutralnosti Ukrajine i odbijanja NATO-a pod „garancijama“ velikih sila, dok bi se teritorijalna pitanja rješavala odvojeno.
Istovremeno je izjavio da Putinov sastanak sa Zelenskim „nije planiran“ jer „dnevni red nije spreman“, optužio Zapad da blokira pregovore i negirao ruske udare na civilne ciljeve u Ukrajini, insistirajući da Rusija navodno gađa isključivo vojne mete.
Neprihvatljivi uvjeti Kremlja
Rusija je još jednom pokazala svoj pravi stav – neće biti mira pod uvjetima međunarodnog prava. Lavrov je ponovio tzv. „početne zahtjeve“ za Kijev: odbijanje NATO-a, sigurnost pod „garancijama velikih sila“ umjesto kolektivne odbrane i prihvatanje ruskih teritorijalnih pretenzija.
Ovakav okvir ne predstavlja put ka primirju, već korak-po-korak upute za predaju, osmišljene da zamrznu rat i sačuvaju poluge ucjene. Ključ blokade pregovora je namjerna delegitimizacija ukrajinskog predsjednika – Lavrov je javno izjavio da je Volodimir Zelenski „nelegitiman“, čime se onemogućava svaki dijalog.
Poricanje agresije i prijetnje Zapadu
Lavrov je tvrdio da su ruski napadi usmjereni samo na vojne i industrijske objekte, ali time je praktično najavio nastavak udara na ukrajinsku infrastrukturu, uključujući one s američkim kapitalom. Svaka fabrika, skladište ili logistički centar, prema Kremlju, može biti proglašen „legitimnom metom“.
Ovo je retorička priprema za nove masovne napade na energetsku, transportnu i urbanu infrastrukturu, uz standardno poricanje ratnih zločina.
Politička poruka američkoj javnosti
Korištenjem platforme poznatog američkog programa, Kremlj pokušava prebaciti odgovornost na Zapad i promovirati „jednostavno rješenje“ kroz ustupke Ukrajine. Cilj je poljuljati konsenzus u SAD-u i posvađati Washington s evropskim saveznicima uoči novih odluka o pomoći Kijevu.
Militarizacija Kalinjingrada
U međuvremenu, Bild piše da novi satelitski snimci pokazuju kako Rusija gradi gigantski radioizviđački kompleks u Kalinjingradskoj oblasti, svega 25 kilometara od granice s NATO-om.
Riječ je o prstenastom antenskom sistemu prečnika do 1600 metara, koji omogućava presretanje radiokomunikacija NATO-a u istočnoj Evropi i baltičkim državama, kao i komunikaciju s podmornicama u Baltičkom moru i Atlantskom okeanu. Ovaj potez uklapa se u širu politiku militarizacije regije, gdje su već raspoređeni sistemi S-400, Iskanderi i značajna vojna flota.
Ometanje GPS-a i elektronsko ratovanje
Istovremeno, prema Bloombergu, Litvanija, Latvija, Estonija i Finska upozorile su Međunarodnu telekomunikacijsku uniju (ITU) na porast ometanja GPS signala, optužujući Rusiju da stoji iza toga.
U Estoniji je čak 85 posto letova imalo prekide signala, a Litvanija bilježi 22 puta više incidenata nego prethodne godine. Baltičke države, Poljska, Švedska i Finska izrazile su zabrinutost zbog ruskih kapaciteta elektronskog ratovanja, koji ugrožavaju civilnu i vojnu sigurnost.
Moskva očito testira navigacijske i komunikacijske sisteme NATO-a, dok saveznici razmatraju odlučnije mjere – od sankcija do raspoređivanja vlastitih EW sistema na granicama.