Konzervativni partneri njemačkog kancelara Friedricha Merza u Bavarskoj kažu da odbacuju prijedloge predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen za oštriji stav prema Izraelu, piše Politico.
“Okretanje leđa Izraelu ne može biti opcija za Njemačku. Nadam se da će predsjednica Komisije preispitati svoj stav i povući svoje izjave”, rekao je Alexander Hoffmann, čelnik konzervativne Kršćansko-socijalne unije (CSU) u Bundestagu, za POLITICO Berlin Playbook.
Hoffmannovi komentari uslijedili su nakon što je von der Leyen u srijedu u svom govoru o stanju Unije najavila da će Komisija izraditi prijedloge za sankcioniranje izraelskih “ekstremističkih ministara” i djelomičnu suspenziju trgovinskih elemenata Sporazuma o pridruživanju EU-Izrael, širokog pakta koji pokriva ekonomsku saradnju.
Bavarski konzervativci, koji su dio von der Leyenine konzervativne Evropske narodne stranke (EPP) i vladaju u savezu s Merzovom Kršćansko-demokratskom unijom (CDU), kažu da će se protiviti prijedlozima.
“Jednostrani pritisak na Izrael ne približava mir. Naprotiv, to je upravo ono što Hamas želi postići. Možete kritizirati prijatelje – da, čak morate – ali ne možete sankcionirati prijatelje”, rekao je Hoffmann.
Von der Leyen je pod sve većim pritiskom da zauzme strožiji stav prema Izraelu, uključujući i unutar vlastite Komisije. No, reakcije na njene prijedloge o Izraelu ilustrirale su kontinuiranu političku podjelu, pri čemu su neki zastupnici u Evropskom parlamentu u publici pljeskali, dok su drugi ismijavali. Neke od najoštrijih kritika njezinih prijedloga došle su od njene vlastite EPP-ove stranke.
Dinamika u Briselu donekle odražava političke podjele unutar Merzove koalicije u Berlinu.
Njemačka je tradicionalno jedan od najbližih saveznika Izraela, ali Merz je kritikovao izraelsku vladu – uključujući njen nedavni napad na Hamasove ciljeve u Kataru, neobično oštro za njemačkog kancelara. Istodobno, njegova koalicija nije podržala kaznene mjere na razini EU.
Međutim, prošli mjesec Merz je najavio da će Njemačka djelomično obustaviti isporuke oružja Izraelu nakon što je njena vlada odlučila proširiti vojne operacije u Gazi. Kancelar se potom suočio s negativnim reakcijama unutar vlastitog konzervativnog saveza.
Merz je stoga bio oprezan u reagiranju na najnovije prijedloge von der Leyen.
“Nije došlo do temeljne promjene u njemačkoj politici prema Izraelu. Njemačka će i dalje stajati uz državu Izrael u budućnosti. To je također povijesna obaveza”, rekao je Merz.
Istovremeno, Merz nije isključio podršku prijedlogu sankcija von der Leyen.
“Što se tiče sankcija, prvo bih želio pričekati internu raspravu u Evropskom vijeću, kao i raspravu unutar koalicije“, rekao je.
Ako ne bude dogovora unutar koalicije, “automatski se suzdržavamo”, rekao je njemački vladin dužnosnik u vezi s potencijalnim glasovanjem o prijedlozima von der Leyen za sankcionisanje izraelskih ministara i suspenziju dijelova sporazuma o pridruživanju.
Koalicija u Berlinu – koja se sastoji od Merzovog konzervativnog saveza i lijevocentrističke Socijaldemokratske stranke (SPD) – sve je više podijeljena po tom pitanju. Dok su političari CSU-a najčvršći podupiratelji Izraela, političari SPD-a pozivaju na strožiji pristup. Merzov CDU nalazi se negdje u sredini.
“Pozdravljam najave predsjednice Komisije Ursule von der Leyen”, rekla je za Berlin Playbook zamjenica vođe parlamentarne skupine SPD-a Siemtje Möller.
Glasnogovornik CDU-a za vanjsku politiku, Jürgen Hardt, signalizirao je otvorenost “za sankcije protiv ekstremnih ministara doseljenika”, ali je upozorio da bi ograničenja ekonomske saradnje mogla imati kontraefekt.
“One bi utjecale i obeshrabrile one koji su spremni sarađivati i mogle bi ih iskoristiti radikalna strana u Izraelu”, rekao je.
Usvajanje prijedloga von der Leyen ovisilo bi o njemačkoj podršci. Djelomična suspenzija trgovinskih elemenata Sporazuma o pridruživanju EU-Izrael zahtijevala bi kvalificiranu većinu među vladama EU-a. Sankcioniranje izraelskih ministara zahtijevalo bi jednoglasno glasanje.
Očekuje se da će obje teme biti na vrhu dnevnog reda tokom nadolazećih sastanaka Evropskog vijeća u oktobru.