Svjetski lideri okupljaju se u New Yorku iduće sedmice na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija kojom će dominirati povratak američkog predsjednika Donalda Trumpa za govornicu, rat u Gazi i Ukrajini, priznanje palestinske državnosti među zapadnim zemljama i nuklearne tenzije s Iranom.
“Okupljamo se u turbulentnim, pa čak i neistraženim vodama”, rekao je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres sedmicu dana prije nego što će to svjetsko tijelo sa 193 članice biti platforma za šest dana govora skoro 150 šefova država ili vlada, zajedno s desetinama drugih ministara.
“Geopolitičke podjele se šire. Sukobi bjesne. Krivci hodaju slobodno kao nikad. Naša planeta se pregrijava”, rekao je novinarima Guterres u utorak. „A međunarodna saradnja se napreže pod pritiscima kakvim nismo svjedočili u našim životima.“
Trump u fokusu sjednice
Predvodnik ovogodišnje 80. Generalne skupštine bit će Trump, koji je pozvao na smanjenje američkog finansiranja UN-a, zaustavio angažman SAD-a s Vijećem UN-a za ljudska prava, produžio obustavu finansiranja palestinske humanitarne agencije UNRWA-e i napustio UNESCO. Također je najavio planove za napuštanje Pariškog klimatskog sporazuma i Svjetske zdravstvene organizacije.
Trump će govoriti u utorak, osam mjeseci nakon početka svog drugog mandata obilježenog ozbiljnim rezovima američke međunarodne pomoći koji su doveli do globalnog humanitarnog haosa i preispitivanja postavki UN-a, zbog čega je Guterres pokušao smanjiti troškove i poboljšati efikasnost.
“On uživa u Generalnoj skupštini. Uživa u pažnji drugih lidera”, rekao je o Trumpu direktor Međunarodne krizne grupe pri UN-u Richard Gowan.
“Vjerujem da bi mogao iskoristiti svoje pojavljivanje kako bi se pohvalio brojnim postignućima i možda još jednom dokazao da zaslužuje Nobelovu nagradu za mir”, dodao je.
Trump UN opisuje kao nešto što ima „veliki potencijal“, ali se mora „sabrati“.
Zadržao je isti oprezan stav prema multilateralizmu kao i tokom prvog mandata od 2017. do 2021. Također je optužio svjetsku organizaciju da mu nije pomogla u posredovanju mira u raznim sukobima.
“UN ulaže vrlo snažne napore u posredovanju mira, ali mi nemamo ni mrkvu ni batinu”, rekao je Guterres.
Vijeće sigurnosti UN-a jedino je tijelo s ovlašću nametanja sankcija, ali je u sukobima u Gazi i Ukrajini nemoćno jer SAD i Rusija imaju pravo veta.
“Sjedinjene Američke Države pak imaju i mrkvu i batinu. Dakle, ako se u nekim situacijama može kombinovati utjecaj SAD-a i UN-a, mislim da možemo imati vrlo efikasan način da se barem neki mirovni proces dovede do uspješnog rezultata”, rekao je Guterres.
Očekuje se da će se on i Trump formalno sastati prvi put otkako se Trump vratio na dužnost u januaru. Bit će to jedan od preko 150 bilateralnih sastanaka koje je zakazao generalni sekretar UN-a, nazvavši sedmicu „svjetskim prvenstvom diplomatije“.
Rat i glad
Svjetski lideri okupljaju se dok rat između Izraela i militanata Hamasa u Pojasu Gaze uskoro puni dvije godine, a humanitarna kriza u toj palestinskoj enklavi se pogoršava.
Obraćanje Generalnoj skupštini izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, kojeg Međunarodni krivični sud traži zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi, što Izrael negira, očekuje se u petak.
Izraelski ambasador pri UN-u Danny Danon rekao je o predstojećem okupljanju u New Yorku da „ćemo još jednom podsjetiti svijet da ovaj rat neće završiti ostavljanjem talaca u Gazi“.
Prije nego što u utorak počnu govori u Generalnoj skupštini, lideri će se u ponedjeljak okupiti na samitu kojem će domaćini biti Francuska i Saudijska Arabija, s ciljem da se da vjetar u leđa rješenju o dvije države između Izraela i Palestinaca.
Australija, Belgija, Velika Britanija, Kanada i Francuska objavile su da će na Generalnoj skupštini formalno priznati palestinsku državu, iako su neke postavile uslove.
Palestinski predsjednik Mahmud Abas neće lično prisustvovati skupu. SAD, odani izraelski saveznik, odbio mu je vizu, što je izazvalo brojne kritike u UN-u. U petak je Generalna skupština glasala da mu se dopusti pojavljivanje putem videopoziva.
Drugi sukob na vrhu dnevnog reda UN-a, oko kojeg se ne očekuje veliki napredak, jeste ruski rat u Ukrajini koji traje više od tri i po godine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov obratit će se Generalnoj skupštini. Ruski predsjednik Vladimir Putin tradicionalno ne prisustvuje godišnjem okupljanju UN-a.
Vijeće sigurnosti UN-a, koje broji 15 članica i zaduženo je za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, vjerovatno će održati sastanke o Ukrajini i Gazi tokom zasjedanja Generalne skupštine na visokom nivou, rekli su diplomati.
Pet stalnih članica su Kina, Francuska, Ruska Federacija, Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, a trenutne nestalne Slovenija, Alžir, Danska, Grčka, Gvajana, Pakistan, Panama, Južna Koreja, Sijera Leone i Somalija.
U New Yorku će se također voditi hitni diplomatski razgovori o iranskom nuklearnom programu, jer Teheran nastoji izbjeći vraćanje svih sankcija Vijeća sigurnosti UN-a s početkom od 28. septembra. I iranski predsjednik Masud Pezeškijan i ministar vanjskih poslova Abas Arakči očekuju se u Ujedinjenim nacijama.