Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump ušao je u drugi mandat uz obećanja o reformi američke diplomatije. No, prema tvrdnjama zaposlenih u State Departmentu i bivših ambasadora, umjesto jačanja institucija, njegova administracija ih dodatno slabi, dovodeći u pitanje globalni utjecaj SAD-a.
Osam mjeseci nakon početka novog mandata, više od polovine ambasadorskih pozicija i dalje je prazno, dok su brojne funkcije povjerene privremenim rukovodiocima bez adekvatnog iskustva. Diplomati navode da su isključeni iz procesa donošenja odluka, a njihova uloga svedena na puko izvršavanje nejasnih naloga, često u atmosferi straha i nesigurnosti.
Lojalnost ispred stručnosti
Više službenika koji su razgovarali za američke medije pod uvjetom anonimnosti tvrdi da se od diplomata sve više traži samo poslušnost. Ronald Neumann, bivši ambasador u Afganistanu, upozorava da gušenje neslaganja može dovesti do ozbiljnih i izbjegljivih grešaka.
Posebnu pažnju izazvala je praksa državnog sekretara Marca Rubija da prilikom napredovanja zaposlenih kao kriterij uzima njihovu odanost administraciji. Mnogi u tome vide test lojalnosti koji prijeti slobodi izražavanja i profesionalnoj nezavisnosti.
Saveznici na distanci
Trumpova administracija, prema riječima kritičara, promijenila je fokus američke vanjske politike – s promocije demokratije i ljudskih prava na restriktivnije mjere prema migrantima i jačanje pozicija američkih kompanija. Ovakav zaokret, smatraju diplomati, udaljava SAD od tradicionalnih saveznika.
Dodatnu zabrinutost izazvale su glasine da se u pojedinim ambasadama elektronska komunikacija nadzire, zbog čega osoblje osjetljive teme radije diskutuje samo uživo. State Department je ove tvrdnje odbacio kao neutemeljene.
Ipak, diplomati priznaju da je prostor za neslaganje gotovo nestao. Nekada aktivni kanali kroz koje su mogli anonimno iznijeti kritike, danas se rijetko koriste jer se većina zaposlenih boji mogućih posljedica.