Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice ostale gotovo nepromijenjene jer trgovce zabrinjava veća ponuda od potražnje, pa ih nije osobito ohrabrilo ni smanjenje kamatnih stopa američke središnje banke.
Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je prošle sedmice 0,5 posto, na 66,68 dolara, dok je na američkom tržištu cijena barela ostala gotovo nepromijenjena, na 62,68 dolara.
U fokusu trgovaca bila je sjednica čelnika Feda, koji su u srijedu odlučili smanjiti kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u rasponu od 4,00 do 4,25 posto kako bi podržali tržište rada, koje u posljednje vrijeme slabi, i potaknuli rast ekonomije.
No, trgovce je zabrinulo smanjenje procjena rasta američke ekonomije. Naime, čelnici Feda procjenjuju da će ono ove godine porasti za samo 1,6 posto, dok je lani rast iznosio 2,8 posto.
Čelnici Feda očekuju da će do kraja godine još barem jednom smanjiti kamatne stope. Niži troškovi zaduživanja obično potiču ekonomsku aktivnost, a time i potražnju energentima, no ulagače su više zabrinule Fedove snižene ekonomske prognoze.
“Potražnja će ojačati nakon sniženja kamatnih stopa u SAD-u”, poručio je kuvajtski ministar za naftu Tariq al-Roumi, no analitičari su skeptični i upozoravaju da je glavni motiv Feda za sniženje kamatnih stopa bilo posustajanje ekonomske aktivnosti.
“Fed je smanjio kamatne stope zato što je posve jasno da ekonomija usporava”, kaže Jorge Montepeque iz Onyx Capital Groupa.
I dok je rast američke i drugih najvećih svjetskih ekonomija usporen, zbog čega potražnja za naftom ne raste onoliko brzo koliko se očekivalo, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni partneri već dulje vrijeme povećavaju proizvodnju, a to znači da ponuda raste brže od potražnje, pa su cijene nafte pod pritiskom.
Cijene su pod pritiskom i zbog toga što je predsjednik SAD-a, Donald Trump, prošle sedmice kazao da je skloniji pojačati pritisak na Rusiju nižim cijenama nafte nego novim sankcijama kako bi isposlovao završetak sukoba u Ukrajini.