Nina Bukejlović (SNSD) je izabrana za potpredsjednicu Narodne skupštine RS kao Bošnjakinja, a ranije se izjašnjavala kao Srpkinja.
Sve za poziciju, što bi se reklo. Nije prva, imala je od koga da vidi. Riječ je o kadru dobojskog SNSD-a, bivši suprug joj je bio Miloš Bukejlović, koji se izjašnjavao kao Hrvat, majka je delegatkinja u Vijeću naroda RS, a nevjenčani suprug njene majke je Obren Petrović, državni parlamentarac, Srbin.
Oni koji ne znaju rekli bi Jugoslavija u malom, a dobri poznavatelji prilika klasična zloupotreba etničkih kvota.
Subjektivni osjećaj
Naravno, svako se može izjasniti ovako ili onako, jer je to stvar subjektivnog osjećaja, ali očito je da je ovdje samo stvar funkcije.
Hrvata i Bošnjaka u RS, Srba i Hrvata u BPK, Bošnjaka u ZHK, Srba u Sarajevu, svega toga često zna da fali za pozicija, pa se ljudi izjasne kako bi ušli u rukovodstvo entitetskog parlamenta ili kako bi iz kantonalnih skupština ušli i u Dom naroda, jer su praktično jedini koji kandidiraju za te pozicije.
U Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda RS tako sjedi osoba koja s ovim klubom jedino ima isto prezime, riječ je o SNSD-ovom Igoru Bošnjaku.
U Klubu Hrvata Doma naroda PFBiH sjedi Berina Fejzić, delegatkinja iz Goražda, kojoj je i otac Edim Fejzić godinama uživao istu privilegiju da je kao jedini Hrvat ulazio u Dom naroda.
– Ja se od početka se pišem kao Hrvat i normalno da, kao što znate, i u Hrvatskoj i u BiH postoji 300.000 Hrvata islamske vjeroispovijesti – pravdao se Fejzić jedne prilike.
Svake četiri godine drugačije
Haris Pleho i Nermin Bjelak su svojevremenu ušli u Skupštinu KS kao zastupnici iz reda Ostalih, da bi na kraju naprasno postali Srbi.
– Ja nisam Srbin, činjenica je da sam ja musliman, Haris Pleho. Moje izjašnjavanje na obrascu CIK-a je samo ukazivanje kakav imamo Izborni zakon gdje nam po ustavu sve to dozvoljavaju – rekao je Pleho tada.
Rasim Smajić se 2014. godine izjasnio kao Srbin i kao takav se našao u Skupštini KS.
Jedina prepreka političarima u zloupotrebi ovih stvari je da u toku mandata ne mogu mijenjati nacionalnost. U praksi to znači da ako ste se Općim izborima izjasnili kao pripadnik jedne nacionalnosti, na lokalnim izborima to ne možete mijenjati, no već na narednim Općim izborima je to moguće.