Bivši ukrajinski diplomata u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” analizira trenutnu geopolitičku situaciju u svijetu.
U nastavku u cijelosti prenosimo njegovu kolumnu.
Američki CBS News izvještava da incident s presretanjem dva strateška bombardera Tu-95 i dva lovca Su-35 u blizini Aljaske pokazuje direktnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a.
Iako su se ruski avioni nalazili u međunarodnom zračnom prostoru, njihovo pojavljivanje u zoni identifikacije ADIZ prisililo je Washington da upotrijebi značajne resurse – od lovaca F-16 i tankera KC-135, do sistema za rano upozoravanje. Prema ocjenama analitičara, Moskva na ovaj način testira brzinu i spremnost američke odbrane, stvarajući uvjete za nasumične incidente i eskalaciju napetosti.
Rusija je ponovo potvrdila svoju destruktivnu ulogu u međunarodnoj sigurnosnoj arhitekturi. Demonstracija sile u blizini američkih granica ima dvostruki učinak: vojno-strateški pritisak i politički signal saveznicima o spremnosti Moskve da potkopa stabilnost globalnog odvraćanja.
Sistematska strategija destabilizacije
Ovakve akcije ne mogu se smatrati izolovanim epizodama, već su dio šire strategije destabilizacije sigurnosnog okruženja. Moskva već godinama koristi vojne provokacije kako bi:
- testirala spremnost SAD-a i NATO-a,
- prisilila Zapad na trošenje dodatnih resursa,
- stvorila atmosferu stalne napetosti.
Sve to se odvija u kontekstu urušavanja sistema kontrole naoružanja – od povlačenja Rusije iz Ugovora o otvorenom nebu, do potkopavanja sporazuma o strateškom ofanzivnom naoružanju.
Takav razvoj stvara opasan sigurnosni vakuum u kojem i najmanja greška može imati globalne posljedice.
Arktik kao nova tačka napetosti
Agresivno ponašanje Rusije dobija i arktičku dimenziju. Ovaj region postaje arena nadmetanja za resurse i transportne rute, a Moskva paralelno razvija vojnu infrastrukturu na Dalekom sjeveru. Provokativni letovi u blizini Aljaske samo su jedan od instrumenata jačanja dominacije.
To pred SAD postavlja dvostruki izazov: zaštitu vlastite teritorije, garantovanje sigurnosti saveznika u okviru NATO-a.
Nuklearna prijetnja i asimetrična prednost
Upotreba bombardera Tu-95, sposobnih za nošenje nuklearnog oružja, ima simboličnu i praktičnu poruku. Moskva nagovještava spremnost da koristi i najmoćnije kapacitete, čak i u demonstrativnim manevrima.
Za SAD, svako presretanje znači mobilizaciju skupih resursa, dok Rusija s relativno jeftinim akcijama postiže psihološku i finansijsku iscrpljenost protivnika.
Provokacije nad Baltičkim morem
Samo dan nakon incidenta kod Aljaske, 25. septembra, mađarski lovci Gripen poletjeli su s aerodroma u Litvaniji kako bi presreli pet ruskih aviona (Su-30, Su-35 i tri MiG-31) zapadno od latvijske obale Baltičkog mora.
Riječ je o avionima sposobnim za nošenje nuklearnih balističkih raketa, a NATO je upozorio da će svako novo kršenje zračnog prostora biti tretirano kao prijetnja i može rezultirati obaranjem ruskih letjelica.
Ruski ambasador u Francuskoj, Aleksej Meškov, poručio je da bi to bio “početak rata”. Prema njemu, Rusija će takve akcije smatrati casus belli – izgovorom za otvoreni sukob.
Mogući scenariji
Analitičari upozoravaju da je Kremlj vjerovatno već razradio planove u slučaju da NATO obori ruski avion. Procjenjuje se da bi prvi udar mogao biti usmjeren na ranjive baltičke zemlje:
- Estonija – grad Narva, na samoj granici s Rusijom,
- Latvija – grad Daugavpils, blizu granice s Bjelorusijom,
- Litvanija – pokušaj otvaranja koridora prema Kalinjingradskoj oblasti.
Mogući scenarij podsjeća na ruski napad na Ukrajinu 2022. godine, kada je Moskva koristila bjelorusku teritoriju za direktan udar na Kijev.
Rusija sistematski koristi vojne provokacije da bi destabilizirala međunarodni sigurnosni poredak i iscrpljivala SAD i NATO. Svaki novi incident povećava rizik od nesreće koja bi mogla prerasti u otvoreni sukob globalnih razmjera.