Međunarodni republikanski institut (IRI) objavio je istraživanje o mišljenju građana sa Zapadnog Balkana o političkim temama. Izdvojili smo stavove ispitanika iz Bosne i Hercegovine koji su govorili o vjerovatnoći rata, povjerenju u vlast, povjerenju prema drugim državama i sličnim temama.
Uzet je uzorak od 1.219 ispitanika s područja BiH, a istraživanje je provela agencija Ipsos u periodu od 16. maja do 7. jula ove godine
Na pitanje o pravcu u kojem se kreće BiH, 65 posto smatra da BiH ide u pogrešnom smjeru, a 14 posto da ide u pravom. Broj onih koji vjeruju da BiH ide u pravom smjeru je manji u odnosu na prošlu godinu kada je procenat iznosio 21 posto. Kao najveći problemi detektovane su visoke cijene i troškovi života, korupcija, politička situacija, nezaposlenost i sigurnost.
Samo 17 posto ispitanih smatra da trenutni politički lideri rade dobro svoj posao, a 76 posto njih smatra da su u budućnosti potrebni drugačiji lideri. Najveći broj (45 posto) kaže da bi bilo dobro da trenutne političare zamijene eksperti koji nisu povezani s politikom, 39 posto njih na mjestu političara želi vidjeti biznismene koji su postigli uspjehe izvan politike, a 12 posto ispitanih na čelu države želi vidjeti aktiviste.
Povjerenje u vlast u BiH
Samo jedan posto ispitanih u BiH je Vijeću ministara dalo najbolju ocjenu – veoma dobro. Djelimično dobrim je 12 posto ispitanika ocijenilo rad Vijeća ministara, 35 posto njih je kazalo da je rad djelimično loš, a 49 posto je istaknulo da rade veoma loše.
Kada je riječ o Vladi FBiH, samo jedan posto ispitanika daje najbolju ocjenu. Njih 14 posto kaže da je djelimično dobar rad, 33 posto da je djelimično loš, a čak 50 posto da je rad Vlade FBiH veoma loš. U odnosu na prošlu godinu je to pogoršanje povjerenja s obzirom na to da je 2024. godine sedam posto vjerovalo u veoma dobar rad Vlade FBiH, a 33 posto u veoma loš.
Bošnjaci su u većoj mjeri ocijenili rad Vlade FBiH veoma lošim, dok su Hrvati u većoj mjeri ocijenili rad djelimično lošim.
Povjerenje u Vladu RS-a je nešto veće u odnosu na Vladu FBiH pa tako devet posto ispitanika daje najbolju ocjenu, a 38 posto njih najgoru. U odnosu na godinu ranije, to je povećanje za dva posto onih koji jako vjeruju Vladi RS-a, ali je povećan i broj onih koji još baš ne vjeruju.
Govoreći o etničkim skupinama, Bošnjaci su rad Vlade RS-a ocijenili veoma lošim, i to 85 posto njih, dok je 32 posto Srba reklo da je rad vlade veoma loš.
Vjerovatnoća oružanog sukoba
Odgovarajući na pitanje o vjerovatnoći oružanog sukoba, pet posto ispitanika je reklo da je to vrlo vjerovatno, 18 posto da je djelimično vjerovatno, 35 posto da je djelimično nevjerovatno i 37 posto da je vrlo nevjerovatno da dođe do rata.
U FBiH više ljudi (pet posto) vjeruje da je vrlo vjerovatno da će doći do rata nego u RS-u (tri posto). Također Bošnjaci (četiri posto) najviše vjeruju u to, dok je procenat Hrvata i Srba četiri posto. Hrvati u najvećoj mjeri smatraju da su jako male šanse da dođe do rata.
Razlog zbog čega može doći do oružanih sukoba na prvom mjestu je politička i ekonomska nestabilnost (43 posto), zatim etničke tenzije (39 posto), destabilizacija od susjeda (32 posto) i interesi političkih lidera 24 posto. U manjim postocima, ispod 10 posto su rat u Ukrajini, neriješeni teritorijalni sporovi i NATO agresija.
20 posto ispitanika vjeruje da je vrlo vjerovatno da bi međunarodna zajednica intervenisala u slučaju rata, 40 posto vjeruje da je to djelimično moguće, a samo šest posto njih misli da je nemoguće da međunarodna zajednica izvrši intervenciju.
Sigurnosna situacija je ocijenjena šest posto kao vrlo zadovoljavajuća, 44 posto da je djelimično zadovoljavajuća, 33 posto djelimično nezadovoljavajuća i 14 posto vrlo nezadovoljavajuća.
Odnos prema drugim državama
Kao najvažniji saveznik BiH ocijenjena je Turska sa 16 posto, Srbija i EU sa po 15 posto, Rusija 11 posto, Njemačka i Hrvatska sa po 10 posto. Ljudi u nešto manjoj mjeri vjeruju da su SAD, Kina, Austrija i Velika Britanija važni saveznici BiH.
Razlika je u tome da je 25 posto ljudi u FBiH ocijenilo Tursku kao najvažnijeg saveznika, a u RS-u samo tri posto, te da je Srbiju u FBiH tako ocijenilo samo jedan posto ispitanih, a u RS-u čak 38 posto. U EU isto povjerenje imaju građani oba entiteta.
Posmatrano prema nacionalnosti, najviše Bošnjaka vjeruje Turskoj (31 posto), najviše Srba vjeruje Srbiji (46 postzo), a najviše Hrvata vjeruje Hrvatskoj (52 posto). Nakon Turske, Bošnjaci najviše vjeruju EU i Njemačkoj. Srbi, osim Srbije, vjeruju još Rusiji, a pomalo i EU i Kini. Hrvati, osim Hrvatske, vjeruju još i EU, a pomalo i Njemačkoj.
Države u kojima građani vide najveću prijetnju po BiH su Srbija (28 posto), SAD (18 posto), Rusija (16 posto), zatim u manjoj mjeri EU (4 posto), Velika Britanija i Njemačka tri posto, Hrvatska i Albanija po dva posto te Mađarska i Francuska po 1 posto. Ukupno 10 posto ispitanih smatra da nijedna država nije prijetnja po BiH.
Razlika u odgovorima je primjetna u odnosu na entitete pa tako 42 posto ljudi u FBiH vjeruje da je Srbija najveća prijetnja, a pet posto njih iz RS. SAD-a kao najveću prijetnju uglavnom vide ispitanici iz RS-a (39 posto), dok je u FBiH taj postotak šest posto.
Gledano prema nacionalnosti, Srbiju kao najveću prijetnju BiH vidi 42 posto Bošnjaka, 40 posto Hrvata i manje od jedan posto Srba. SAD kao najveću prijetnju vidi devet posto Bošnjaka, 42 posto Srba i jedan posto Hrvata. Rusiju kao najveću prijetnju vidi 23 posto Bošnjaka, 28 posto Hrvata i jedan posto Srba.
Izražavajući mišljenje o drugim državama, najpozitivniju ocjenu ima Crna Gora sa 77 posto pozitivnih ocjena, Njemačka ima 73 posto pozitivnih ocjena, Turska 70 posto, Kina i Sjeverna Makedonija 67 posto. Hrvatska ima 56 posto pozitivnih ocjena, Srbija 46 posto, SAD 48 posto.
Ispitanici su davali i mišljenje o svjetskim liderima pa je tako 62 posto ispitanika iz BiH dalo pozitivnu ocjenu turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu, 50 posto Xi Jinpingu, 42 posto Vladimiru Putinu i 34 posto pozitivnih ocjena dali su Donaldu Trumpu. Pozitivno mišljenje o svim ovim liderima, osim o Trumpu, je raslo u protekle tri godine.
Rezultati se razlikuju u odnosu na nacionalnost ispitanika pa tako za Erdogana 82 posto Bošnjaka ima pozitivno mišljenje, 24 posto Srba i 52 posto Hrvata. O Xi Yinpingu najbolje mišljenje imaju Srbi koji su mu dali 74 posto pozitivnih ocjena, Bošnjaci su dali 36 posto, a Hrvati 50 posto. Putin pozitivne ocjene uglavnom ima od Srba, čak 90 posto pozitivnih ocjena, dok su Bošnjaci mu dali 20 posto pozitivnih pcjena, a Hrvati 16 posto. Trumpa pak najviše vole Hrvati koji su mu dali 59 posto ocjena, zatim Srbi 32 posto pa Bošnjaci 28 posto.