Građani Švicarske danas izlaze na referendum na kojem odlučuju hoće li zemlja uvesti elektronske lične karte.
To je drugo nacionalno glasanje o istoj temi. Prvi prijedlog, koji je predviđao da sistem uglavnom vode privatne kompanije, građani su 2021. odbacili zbog zabrinutosti oko zaštite podataka i privatnosti.
Prema novom prijedlogu, sistem bi ostao potpuno dobrovoljan i u javnim rukama. Podaci elektronske lične karte pohranjivali bi se na pametnim telefonima korisnika, a ne na centralnom serveru. Prijedlog je već dobio podršku oba doma švicarskog parlamenta, a vlada preporučuje glas „za“.
Građani, međutim, i dalje mogu koristiti fizičku ličnu kartu, koja je u Švicarskoj standard već decenijama.
Kako bi se smanjile sumnje u zloupotrebu podataka, svako tijelo koje traži određene informacije – na primjer dokaz o dobi ili državljanstvu – moglo bi pristupiti samo tim konkretnim podacima.
Pristalice ideje tvrde da bi elektronska lična karta znatno olakšala svakodnevni život jer bi niz birokratskih postupaka – od sklapanja ugovora za telefon do dokazivanja punoljetstva prilikom kupovine vina – postao brži i dostupan putem interneta.
No, Švicarska ima dugu tradiciju zaštite privatnosti svojih građana.
Nekada strogi bankarski zakoni štitili su lične finansije od uvida države, a i danas važe posebna pravila za Google Street View – na primjer, snimci u blizini škola, skloništa za žene, bolnica ili zatvora moraju biti automatski zamućeni.
U zemlji je i znatno manje nadzornih kamera nego u mnogim evropskim državama.
Protivnici digitalnih iskaznica, koji su prikupili dovoljan broj potpisa za novi referendum, upozoravaju da bi sistem ipak mogao ugroziti privatnost građana. Strahuju da bi se, uprkos novim pravilima o prikupljanju i čuvanju podataka, oni mogli koristiti za praćenje ljudi ili u marketinške svrhe.
Ipak, ankete pokazuju da bi ovaj put Švicarci mogli podržati uvođenje elektronskih ličnih karata. Tokom pandemije već su imali iskustvo s vladinim COVID propusnicama, koje su bile obavezne za ulazak u restorane i barove.
Početna skepsa pretvorila se u zadovoljstvo kada su ljudi shvatili da im propusnice omogućuju normalniji život.
Što se tiče bojazni da bi se lični podaci koristili u marketinške svrhe, mnogi Švicarci zaključuju da su njihove navike ionako već u rukama tehnoloških divova kroz korištenje pametnih telefona i društvenih mreža.
Stoga dio birača smatra da nije velika razlika ako i švicarske vlasti povremeno mogu provjeriti određene podatke.