Izbori se u širokoj javnosti smatraju najbitnijim od pada komunizma u zemlji koja je duboko podijeljena konzervativnom i nacionalističkom politikom Prava i pravde.
Kritičari optužuju stranku da je uništila trodecenijske demokratske pomake politikom koja je oslabila nezavisnost pravosuđa i promoviranjem netolerancije prema LGT osobama i drugim manjinama.
Stranka, ipak, i danas uživa ogromnu popularnost zahvaljujući novčanim donacijama porodicama s djecom i ostalim mjerama pomoći stanovništvu zemlje u kojoj su prosječna primanja daleko ispod nivoa u zapadnoj Evropi. Brojni Poljaci također podržavaju vladu u njenim porukama protiv LGBT populacije i u drugim konzervativnim inicijativama koje predstavljaju odbacivanje liberalnih vrijednosti za koje smatraju da su im nametnute sa Zapada.
Pravo i pravda ostvarila je odlučujuću pobjedu na majskim izborima za Evropski parlament. Nedavne ankete javnog mnijenja također ukazuju da bi Pravo i pravda mogla osvojiti između 45 i 50 posto glasova na predstojećim nacionalnim izborima. Time bi izborila čak i jaču poziciju nego u 2015. godini kada je osvojila 38 posto glasova, koji su pretočeni u tijesnu većinu u parlamentu jer manje desničarske stranke nisu prešle parlamentarni prag kako bi osvojile mjesta u parlamentu i ulazile u eventualnu koaliciju.
Centristička opoziciona predvođena strankom Građanska platforma osvojila je nešto manje od 30 posto glasova, dok je ljevičarska koalicija u trenutnim anketama javnosti na trećoj poziciji s desetak posto podrške glasača.
Izbori će odrediti sastav donjeg doma parlamenta koji broji 460 poslanika i gornjeg doma, ili Senata, sa stotinu poslanika.
Dudin ured objavo je u utorak navečer da je izborna komisija prihvatila njegov zahtjev za održavanjem izbora 13. oktobra, prenosi Associated Press.