NATO traži načine da ojača svoju ranjivu protuzračnu odbranu nakon sve češćih upada ruskih aviona i dronova u nebo država članica, dok saveznici raspravljaju o ograničenjima koja otežavaju brzu reakciju Alijanse.
Ministri odbrane 32 zemlje članice sastaju se u srijedu u Briselu, a među glavnim temama bit će pitanje da li nacionalna pravila sputavaju najvišeg vojnog komandanta NATO-a u suočavanju s novim prijetnjama iz zraka.
Tokom posljednjih sedmica, zabilježeni su upadi neidentifikovanih bespilotnih letjelica u belgijski, njemački, danski i norveški vazdušni prostor, dok su ruski dronovi praćeni iznad Rumunije i oboreni iznad Poljske. Takođe, tri ruska borbena aviona tipa MiG-31 ušla su u estonski zračni prostor, gdje su ostala dvanaest minuta, nakon čega je NATO morao hitno podići svoje lovce.
Kao odgovor, Alijansa je pokrenula novi program Eastern Sentry, koji podrazumijeva prebacivanje borbenih aviona i sistema protuzračne odbrane u prve linije odbrane država članica na istoku Evrope.
Međutim, incidenti su otvorili širu raspravu o tzv. nacionalnim ograničenjima, kojima države određuju kako se njihove snage mogu koristiti u misijama NATO-a.
“Što više nacionalnih ograničenja postoji, posebno za naše avione, to je teže komandantu SACEUR-u da odmah reaguje“, rekao je američki ambasador pri NATO-u, Matthew Whitaker.
NATO zvanično tvrdi da ima sve potrebne ovlasti za djelovanje.
“Ako ruski avioni predstavljaju prijetnju, možemo reagovati na najvišem nivou. Dokle god ne prijete, izvodimo ih mirno iz našeg prostora”, izjavio je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte.
Diplomate unutar Alijanse, međutim, upozoravaju da su zračne misije “i dalje mozaik” različitih pravila i mandata. Prema njihovim riječima, vrhovni saveznički komandant u Evropi, američki general Alexus Grynkewich, treba veću fleksibilnost i manje ograničenja kako bi mogao djelovati efikasnije.
Na sastanku ministara bit će analiziran uspjeh programa Eastern Sentry. Nakon incidenta u Estoniji, nije zabilježen nijedan novi ruski upad. Sličan program, Baltic Sentry, pokrenut je u januaru radi nadzora podmorskih kablova u Baltičkom moru, nakon čega su slični incidenti naglo opali.
Jačanje odbrane na istočnom krilu uključivaće i nova ulaganja, posebno u mrežu senzora povezanih s centralizovanim sistemom upravljanja koji koristi vještačku inteligenciju. Centralna Evropa poslužit će kao testna zona za nove tehnologije.
Ministri će također raspravljati o saradnji NATO-a i Evropske unije, uključujući i plan Evropske komisije vrijedan 150 milijardi eura, poznat kao SAFE program, koji omogućava zajmove za kupovinu oružja. Predsjednica EK Ursula von der Leyen prošlog mjeseca je najavila izgradnju “dronskog zida“ radi zaštite istočnih granica EU od mogućih ruskih prijetnji.
Prema izvorima iz NATO-a, većina saveznika podržava plan, pod uvjetom da ostanu zadržane pune operativne kontrole nad opremom i njenim korištenjem, navodi Politico.