Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda danas u 15 sati po našem vremenu, odnosno u 9 sati po lokalnom vremenu u New Yorku, održava redovnu polugodišnju debatu o stanju u našoj zemlji.
Na dnevnom redu su ključna pitanja političke krize, poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, državne imovine, uloga Ureda visokog predstavnika (OHR) te produženje mandata mirovne misije EUFOR-a “Althea”.
Prema najavama, okvir međunarodne podrške BiH ostat će nepromijenjen, iako se očekuju izazovi od predstavnika koji zastupaju secesionističke stavove iz Republike Srpske.
Schmidtov izvještaj u centru pažnje
Uoči sjednice u javnost su procurili dijelovi izvještaja visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji će biti centralna tema rasprave. Izvještaj ukazuje na niz problema koji opterećuju funkcionisanje države.
Schmidt predlaže djelimično ublažavanje zabrane raspolaganja državnom imovinom, smatrajući da trenutne mjere stvaraju nejednak položaj između entiteta, posebno opterećujući Federaciju BiH. U izvještaju se, također, upozorava na institucionalne blokade, nepoštivanje odluka Ustavnog suda, te porast etnički motiviranih incidenata i glorifikaciju osuđenih ratnih zločinaca.
Visoki predstavnik poručuje da OHR mora ostati prisutan i aktivan kao “civilni čuvar Dejtonskog sporazuma”, iako se, prema trenutnim informacijama, lično neće obratiti u Vijeću sigurnosti zbog protivljenja Rusije.
Republika Srpska i pritisci iz Moskve
Posebna pažnja bit će usmjerena na izvještaj iz Republike Srpske. Milorad Dodik, koji je nedavno osuđen na godinu zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika i formalno onemogućen da obnaša funkciju predsjednika RS-a, ostaje politički aktivan i utjecajan. On je ranije pozivao Rusiju da uloži veto na produženje mandata EUFOR-a, nazivajući misiju “okupacijskom silom”. U posljednjim izjavama, međutim, donekle je ublažio ton, svjestan da ruski veto nije izvjestan.
Vlasti RS-a poslale su vlastiti dokument Vijeću sigurnosti u kojem, prema dostupnim informacijama, insistiraju na većim ovlastima entiteta i smanjenju ingerencija državnih institucija. Očekuje se da će Rusija, kao predsjedavajuća zemlja Vijeća sigurnosti, pokušati otvoriti prostor za osporavanje Schmidtovih zaključaka.
Komšićevo obraćanje
U ime Bosne i Hercegovine obratit će se Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH. Komšić će, prema najavama, braniti legitimitet OHR-a i upozoriti na opasnosti po stabilnost zemlje ako bi se ukinula funkcija visokog predstavnika.
Kako Schmidt zbog ruskog protivljenja neće prisustvovati sjednici, Komšić i državna delegacija imat će zadatak da odgovore na eventualne kritike i argumentovano brane međunarodni okvir koji garantuje suverenitet BiH.
Produženje mandata EUFOR-a i dalji koraci
Očekuje se da Vijeće sigurnosti bez većih iznenađenja usvoji rezoluciju kojom se mandat EUFOR-a produžava za još godinu dana. To bi, u sadašnjem političkom kontekstu, značilo očuvanje sigurnosne stabilnosti zemlje i potvrdu međunarodne podrške.
No, glavna borba vodi se oko buduće uloge OHR-a i Schmidtovih prijedloga o državnoj imovini. Dok centralne institucije insistiraju na provođenju sudskih odluka, iz Republike Srpske dolaze tvrdnje da postojeće mjere diskriminišu entitete.
Iako se ne očekuju drastične promjene, ishod današnje sjednice poslužit će kao važan pokazatelj međunarodne odlučnosti da se održi Dejtonski okvir i spriječe daljnje tenzije u zemlji.
Produženje misije EUFOR “Althea” donijelo bi Bosni i Hercegovini dodatni sigurnosni štit, ali će stvarni izazov ostati domaći provođenje odluka, politička volja i spremnost da se prevaziđu blokade.
Bez toga, upozoravaju diplomate u New Yorku, ni najbolja međunarodna podrška neće moći spriječiti ponavljanje kriza koje su već predugo zarobile institucije Bosne i Hercegovine.