Kijev je više od bilo koga drugog zainteresiran za uspostavljanje mira, dosljedno potvrđuje svoju spremnost za pregovore i podržava mirovne napore Donalda Trumpa, ali u pregovorima brani vitalne pozicije za Ukrajinu i Evropu. Evropa već plaća vlastitu odbranu, jer joj je američki predsjednik naložio da se lično brine o pitanju okončanja rata u Ukrajini, tako da ima legitimno pravo da bude učesnik i razvijač mirovnih planova za okončanje rusko-ukrajinskog rata.
Mirovni sporazumi trebaju garantirati nemogućnost nove ruske invazije na Ukrajinu i izbijanja još razornijeg rata u Evropi u budućnosti. Stoga Putin ne može dobiti ukrajinske teritorije zauzete vojnim sredstvima kao nagradu za okončanje agresivnog rata. Svaki mirovni plan mora predvidjeti poštovanje ne samo suvereniteta, već i teritorijalnog integriteta Ukrajine. To je predviđeno Poveljom UN-a i mnogim međunarodnim konvencijama. Dakle, Ukrajina, koja je, za razliku od Ruske Federacije, osnivačica UN-a, ne može ignorisati važeće međunarodno pravo, baš kao ni Rusija i Sjedinjene Američke Države, koje su također stalne članice glavnog tijela za mir i sigurnost u svijetu – Vijeća sigurnosti UN-a. To jest, priznanje ruske aneksije ilegalno okupiranih ukrajinskih teritorija Krima i Donbasa nije samo poniženje države Ukrajine i ukrajinskog naroda, već je i teško kršenje važećeg međunarodnog prava. A ako neko misli da može kršiti međunarodno pravo, a da ne snosi odgovornost, onda je to potpuno pogrešno razmišljanje. Ili poštujete norme i principe UN-a, ili napuštate jedinu svjetsku Organizaciju univerzalnog karaktera. Osim toga, svaki mirovni plan mora uzeti u obzir stavove Kijeva i Evrope. Mirovni sporazum s vojnim ograničenjima za Ukrajinu u vezi sa zabranom članstva Ukrajine u NATO-u, ograničenjem broja ukrajinskih oružanih snaga i zahtjevom za stacioniranje vojne avijacije primljene od partnera isključivo izvan Ukrajine je poziv Putinu da u bliskoj budućnosti započne novi rat, što znači da je takav koncept štetan ne samo za Ukrajinu, već i za održavanje trajnog mira. Mirovni plan s kompromisima predviđa da obje strane, ne samo Ukrajina, trebaju napraviti ustupke. A proglašenje prava Ukrajine na pridruživanje EU nije ustupak. Ovo pitanje uopće ne tiće Rusiju i SAD. Kremlj i Putin ne pokazuju spremnost na kompromise. I to je vidljivo iz svih postupaka ruske strane, koja zahtijeva uvođenje odredbe o amnestiji za učesnike sukoba i istog dana uništava neboder u Ternopilu, gdje je poginulo 50 civila. Moskva želi izbjeći odgovornost za uništenje 70 hiljada mirnih stanovnika Mariupolja, mučenje mirnog ukrajinskog stanovništva Buče i drugih gradova i sela privremeno okupiranih teritorija Ukrajine. I to tokom 80. godišnjice Nirnberškog tribunala, koji je pred lice pravde priveo sve najveće zločince Drugog svjetskog rata. Moralni uticaj osude na smrt imao je ogroman efekat. U Evropi nije bilo velikih ratova 75 godina. A i oni manji, na teritoriji bivše Jugoslavije, završili su se međunarodnim pravnim gonjenjem ubica civilnog stanovništva. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju bavio se njima. Inače, svi ratovi u bivšoj Jugoslaviji završeni su bez ikakvih teritorijalnih gubitaka za bilo koju stranu. Osim toga, predsjednik Trump je ponosan na svoje lično učešće u okončanju armensko-azerbejdžanskog rata. Tamo su, prema njegovim rezultatima, strane također ostale unutar svojih međunarodno priznatih granica. Stoga uopće nije jasno zašto bi Ukrajina trebala odustati od svojih teritorija.
U međuvremenu, visoka ukrajinska vojna delegacija održala je sastanak u Kijevu s američkom delegacijom koju je predvodio general Daniel Driscoll. Konsultacije koje su započele dan ranije na nivou predsjednika Ukrajine su nastavljene. Razgovaralo se o pristupima uspostavljanju pravednog mira, redoslijedu sljedećih koraka i realnim formatima za daljnji dijalog. Ukrajina pažljivo proučava svaki od prijedloga svojih partnera i jasno artikulira vlastiti stav.
Zanimljivo je da se u vrijeme kada svi raspravljaju o mirovnim planovima, Putin pojavljuje pred medijima u vojnoj uniformi i izjavljuje da se ciljevi „specijalne vojne operacije“ moraju ispuniti. Tek kada su SAD uvele nove sankcije Rusiji, Putin je hitno poslao predstavnike na pregovore. On razumije samo jezik sile i akcije. Ne boji se riječi.
Zaustavljanje rata, ubijanja i razaranja je danas najvažniji zadatak. Jedina strana koja želi poremetiti pregovore je Rusija. Ukrajina, Evropa i Sjedinjene Američke Države moraju djelovati zajedno kako bi spriječile Putina da poremeti pregovarački proces. A kada se mirovni plan pojavi na Dan dostojanstva i slobode Ukrajine, Kijev očito ne može prihvatiti stvari koje ponižavaju dostojanstvo i slobodu ukrajinskog naroda. Sa susjedom poput Rusije, odbrana vlastitog dostojanstva, slobode i nezavisnosti izuzetno je težak zadatak, ali bez toga se ukrajinski narod ne može spasiti. I zato je toliko važno da Ukrajinci ne odustanu, da brane principijelne stvari i, zahvaljujući svojoj snazi, promijene tok historije kako bi Ukrajina živjela i razvijala se.
Evropski partneri Kijeva također to dobro razumiju. Njemački kancelar Friedrich Merz otkazao je svoje planove za petak kako bi hitno telefonski razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i drugim evropskim liderima o američkom i ruskom planu za okončanje rata u Ukrajini, izvještava Bloomberg. Očekuje se da će se razgovoru pridružiti i francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer. Evropski lideri će se također sastati u subotu na samitu G20 u Južnoj Africi kako bi razgovarali o sljedećim koracima. Očekuje se da će se sastanku pridružiti i finski predsjednik Alexander Stubb. Evropski lideri također pokušavaju dogovoriti telefonski poziv sa Sjedinjenim Državama kako bi razgovarali o inicijativi.
Šefica EU za vanjsku politiku, Kaia Kallas, naglasila je da svaki mirovni sporazum mora uključivati evropske zemlje i samu Ukrajinu. Francuski ministar za Evropu i vanjske poslove Jean-Noel Barrot naglasio je da se mir ne može postići kapitulacijom Ukrajine. A poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski podsjetio je da je “sigurnost Evrope u pitanju, Evropa je glavni igrač i Evropa nastoji smanjiti potencijal agresora, a ne nametnuti ograničenja sposobnosti žrtve da se brani.”
Prema američkom Politicu, mirovni plan Witkoff-Dmitriev “upalio je alarm za uzbunu u evropskim prijestonicama” jer ne sadrži ništa više od “Putinove liste želja”. Osim toga, Evropljane je iritirala „surova spoznaja“: nisu mogli kupiti mjesto za pregovaračkim stolom kada su pristali da u potpunosti pokriju troškove vojne pomoći Ukrajini. Sada, prema britanskom Timeu, evropski lideri su izgubili nadu u skoru pojavu održivog mirovnog plana i sve je vjerovatnije da će vlade EU iskoristiti 140 milijardi eura zamrznute ruske imovine kako bi pomogle Ukrajini. To će biti dovoljno za vođenje rata još dvije godine.
Šef njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, Johann Wadeful, rekao je da „mirovni plan“ koji su Sjedinjene Države predložile za Ukrajinu nije konačan. Ovo prenosi Reuters. Ministar je napomenuo da „mirovni plan“ posmatra kao listu pitanja koja treba hitno razmotriti između Ukrajine i Rusije. „Stajalište Njemačke je europski stav, što znači da podržavamo Ukrajinu. Želimo osigurati da Ukrajina može razgovarati o ovim pitanjima s pozicije snage“, dodao je Wadeful. Njemačka će ojačati podršku Ukrajini raketama dugog dometa.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i američki lider Donald Trump održat će sljedeće sedmice telefonski razgovor kako bi razgovarali o “planu rješenja” predloženom Ukrajini, izvještava Sky News, pozivajući se na izvore u Evropskoj uniji. Prema publikaciji, prije toga, V. Zelenski će održati konsultacije o ovom planu s liderima Velike Britanije, Francuske, Italije i Njemačke. Lideri Velike Britanije, Francuske i Njemačke – premijer Keir Starmer, predsjednik Emmanuel Macron i kancelar Friedrich Merz – izrazili su podršku Ukrajini nakon što su s predsjednikom Volodimirom Zelenskim razgovarali o novom američkom mirovnom planu. Publikacija sugerira da će plan, objavljen dan ranije, gotovo sigurno naići na otpor Evrope. Konkretno, prema izvorima Sky Newsa, prijedlog je oštro kritikovan tokom jučerašnjeg sastanka ministara vanjskih poslova EU u Briselu. Posebno oštri prigovori stigli su iz Poljske, Italije, Francuske, Litvanije i Njemačke.