U obraćanju koje će odjeknuti širom Evrope i SAD-a, ruski predsjednik insistirao je da Ukrajina mora predati teritorije, tvrdeći da je njegovu vojsku “praktično nemoguće zaustaviti”.
“Neki zahtijevaju da se nastavi boriti sve dok ne pogine posljednji Ukrajinac, Rusija je na to spremna”, rekao je Putin tokom posjete Kirgistanu.
“Ako ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, tada ćemo zaustaviti borbene operacije. Ako ne, onda ćemo to postići vojnim putem.”
Kazao je kako najnoviji američki prijedlog za mir, dogovoren s Ukrajinom i evropskim saveznicima, može biti “osnova za buduće sporazume”, ali je potom odbacio ukrajinsko rukovodstvo kao nelegitimno i poručio da je “besmisleno” s njima potpisivati bilo šta.
Njegove riječi sugeriraju da Kremlj ne namjerava odstupiti od svojih maksimalističkih zahtjeva, uključujući zahtjev da Kijev prepusti cijelu regiju Donbasa, Putinovu najpoželjniju nagradu.
Rusija kontroliše oko petinu ukrajinske teritorije, a pitanje okupirane i neokupirane zemlje ostaje ključno u mirovnim pregovorima.
Putin je ponovio tvrdnje da su ruske trupe opkolile ukrajinske snage u Pokrovsku i Mirnogradu u Donjeckoj oblasti, najžešćem dijelu fronte, rekavši da su “Krasnoarmjejska i Dimitrov potpuno opkoljeni”, koristeći ruske nazive za gradove. Pohvalio se i napredovanjem u Vovčansku, Siversku i prema logističkom čvorištu Huljajpolju.
Ruska ofanziva je “praktično nemoguće zaustaviti, pa se tu malo šta može učiniti”, rekao je Putin, dodajući da se njegove snage “kreću brže u svim pravcima na bojnom polju”. Ukrajina negira da su Pokrovsk i Mirnograd opkoljeni, insistirajući da njihove trupe i dalje drže liniju.
Putin je dodao da nema namjeru napasti države EU, ali je rekao da evropske sigurnosne garancije za Ukrajinu ostaju neriješene. Američki zvaničnici već mjesecima guraju ideju primirja prije nego se otvore razgovori o sigurnosnim garancijama za Kijev.
Evropski zvaničnici će vjerovatno iskoristiti Putinovo odbijanje da potpiše mirovni sporazum sa Zelenskim u narednim razgovorima s američkim partnerima.
U više izjava koje su evropski lideri dali otkako su SAD ubrzale svoje napore da okončaju rat, jasno je naglašeno da svaki dogovor mora garantovati suverenitet Ukrajine.
Putin već dugo zahtijeva da Volodimir Zelenski bude uklonjen s vlasti, tvrdeći da mu je istekao mandat. Kijev odgovara da se izbori ne mogu održati pod ratnim stanjem dok se zemlja brani od invazije.
Putin je ustvrdio da Washington uvažava rusku poziciju, ali je rekao da neke stvari i dalje treba razmotriti. Kijev i njegovi saveznici smatraju da Moskva nema stvarnu volju za pregovorima sve dok napreduje na terenu.
Izmijenjeni mirovni plan koji je predan Moskvi navodno je uklonio neke od najspornijih tačaka iz originalnog 28-tačnog prijedloga koji je procurio prošle sedmice, uključujući odredbe koje bi zahtijevale od Kijeva da preda Donbas i drastično smanji svoju vojsku. Američki zvaničnici kasnije su rekli da je dokument zapravo zasnovan na ruskom prijedlogu poslanom Trumpovoj administraciji u oktobru.
Putinovo odbijanje da prizna Zelenskog ili ukrajinski suverenitet, a to su tačke u posljednjem nacrtu mirovnog okvira, ukazuje na to da neće pristati na daljnje razgovore.
Specijalni izaslanik Donalda Trumpa Steve Witkoff, koji je predvodio pregovore, dugo je bio optuživan da je previše naklonjen Moskvi, a kritike su pojačane nakon što je procurio snimak u kojem savjetuje jednog od Putinovih najbližih saradnika kako da pohvali Trumpa. Putin je odbacio tvrdnje da je Witkoff pristrasan, nazvavši ih “budalaštinom”.
Očekuje se da će Witkoff sljedeće sedmice otputovati u Moskvu na sastanak s Putinom, a predsjednik Trump je nagovijestio da bi mu se mogao pridružiti i njegov zet Jared Kushner. U međuvremenu, američki predsjednik je poslao svog sekretara za vojsku Dana Driscolla na razgovore s ukrajinskim pregovaračima.
Zelenski je zatražio susret uživo s predsjednikom Trumpom kako bi se razriješila ključna sporna pitanja, uključujući sigurnosne garancije i moguće razmjene teritorija. No, Trump izgleda želi da njegovi izaslanici dodatno dorade prijedlog prije nego se on sastane s bilo kojom stranom.
Nakon Putinovih izjava, Zelenski je rekao da će američki i ukrajinski timovi “nastaviti nadograđivati rezultate postignute u Ženevi” tokom razgovora ove sedmice.
Najnoviji mirovni plan od 19 tačaka, izrađen u dogovoru s Ukrajinom, navodno je mnogo povoljniji za Kijev. Funkcioneri u Evropi vjeruju da je dovoljno čvrst da odvrati Putina od potpisivanja sporazuma.
U novoobjavljenom “strateškom dokumentu za nacionalnu sigurnost”, Putin je naveo da se svi u okupiranim dijelovima Ukrajine smatraju ruskim subjektima, u sklopu opsežnih društvenih planova za sljedeću deceniju.
Slaveći “ponovno ujedinjenje historijskih teritorija s Rusijom i formiranje novih subjekata Ruske Federacije”, dokument nalaže da najmanje 2,56 miliona ljudi iz okupirane Ukrajine mora učestvovati u “sveruskim događajima” u narednih deset godina.
Iako kontroliše samo dio teritorije koju tvrdi da drži, Moskva je u septembru 2022. objavila aneksiju Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske oblasti.
Dokument, koji bi trebao stupiti na snagu u januaru, upozorava na sigurnosne izazove koji proizlaze iz “širenja antiruske propagande i podsticanja vjerske mržnje” u tim područjima.
Kritikuje “napore neprijateljskih stranih država da destabiliziraju međuetničke i međuvjerske odnose i stvore podjele u društvu”.
Kako bi se to suzbilo, dokument precizira ambicije Kremlja da promoviše ruski jezik i kulturu, obnovi “historijsku istinu”, suzbije rusofobiju i ponovo nametne “tradicionalne ruske duhovne, moralne i kulturno-historijske vrijednosti”.
Putin također nalaže vlastima da pronađu načine kako da na međunarodnoj sceni prikažu Rusiju kao demokratsku zemlju koja “garantuje jednakost ljudskih prava i sloboda”. Zemlja je 2024. zauzela 150. mjesto od 167 država na indeksu demokratije The Economista.