Odjel za međureligijski dijalog Komisije za evangelizaciju i kulturu Vijeća evropskih biskupskih konferencija (CCEE) organizirao je od 26. do 28. novembra 2025. u Augsburgu (Njemačka) susret predstavnika evropskih biskupskih konferencija zaduženih za međureligijski dijalog. Tema konferencije bila je: „Nostra aetate šezdeset godina poslije: Perspektive dijaloga između katolika i muslimana“.
Više od trideset sudionika – predstavnika evropskih biskupskih konferencija, teologa i svjedoka – iz dvadesetak zemalja okupilo se u Augsburgu, historijskom „gradu mira“.
Pozdravljajući okupljene, augsburški biskup mons. Bertram Meier citirao je dokument Nostra aetate (br. 5): “Ne možemo istinski zazvati Boga, Oca svih, ako odbijemo bratski postupati s bilo kojim muškarcem ili ženom, stvorenima na sliku Božju.”
Skup je održan u Kući sv. Ulricha, Konferencijskom centru Augsburške biskupije. Susret je otvorio biskup Bertram Meier, predsjednik Potkomisije Njemačke biskupske konferencije za međureligijski dijalog, istaknuvši važnost 60. godišnjice deklaracije Nostra aetate i simboliku Augsburga kao „grada mira“, u kojem je nastala znamenita luteranska ispovijest vjere Confessio Augustana.
Nakon pozdravnih riječi, irski biskup Brendan Leahy, predsjednik Sekcije za međureligijski dijalog CCEE-a, iznio je motive i ciljeve susreta, naglasivši da Nostra aetate i danas ostaje temeljni orijentir Katoličke Crkve u dijalogu s muslimanima. Rad su moderirali prof. Andrea Pacini, tajnik Odjela, i mons. Charbel, zamjenik glavnog sekretara CCEE-a, dok je tehničku koordinaciju vodila s. Agela Marie.
Kardinal Fitzgerald: „Nostra aetate šezdeset godina poslije“
Posebni gost, kardinal Michael Louis Fitzgerald, predsjednik emeritus Papinskog vijeća za međureligijski dijalog, održao je predavanje pod naslovom „Nostra aetate šezdeset godina poslije“. Govorio je o vlastitom sudjelovanju u pripremi dokumenta, njegovom povijesnom kontekstu i ključnim porukama, naglašavajući važnost prijateljstva, osobnih susreta te dijaloga o temama od zajedničkog interesa, poput mira.
Osvrnuo se i na stanje suvremenog katoličko-muslimanskog dijaloga, njegove izazove i mogućnosti, podsjetivši na Deklaraciju o ljudskom bratstvu koju su 2019. u Abu Dhabiju potpisali papa Franjo i veliki imam Al-Azhara Ahmad Al-Tayyib. Predavanje je potaknulo živu plenarnu raspravu.
Drugi dan: Novi dokument o kršćansko-muslimanskim odnosima u Njemačkoj
Drugog dana prof. Tobias Specker predstavio je novi dokument Njemačke biskupske konferencije „Odnos između kršćana i muslimana u Njemačkoj“, dok je strukturu dokumenta prikazao Alexander Kalbarczyk. Doprinos su dali i prof. Lejla Demiri te drugi stručnjaci. Publikacija je ocijenjena kao vrijedan resurs za cijelu Evropu, jer obrađuje temelje kršćansko-muslimanskog susreta i mogućnosti razvoja odnosa u zajedničkom životu.
„Međureligijski dijalog i mladi“
Poslijepodne je bilo posvećeno mladima. Članovi Zaklade Eugen Biser – dr. Andreas Enders (kršćanstvo), dr. Selcen Guzel (islam) i dr. Ruth Zeifert (židovstvo) – predstavili su projekt promicanja vjerske raznolikosti i demokracije u školama. Citirali su dr. Biser: “Bez dijaloga ne možemo izgraditi budućnost punu nade.”
Predstavili su i knjigu Rječnik susreta: Osnovni pojmovi u kršćanstvu i islamu, nedavno prevedenu na engleski.
Brat Luc Bourgoin iz zajednice Taizé govorio je o nedavnim pozitivnim iskustvima organiziranja kršćansko-muslimanskih susreta.
Treći dan: Izvješća iz evropskih zemalja
Zadnjeg dana predstavnici biskupskih konferencija izvijestili su o stanju islamsko-kršćanskog dijaloga u svojim zemljama. Govorilo se o napetostima vezanim uz migracije, posljedicama rata Izrael – Hamas te pravnom statusu islamskih zajednica. Istodobno su istaknuti i znakovi nade – lokalne inicijative, obrazovni projekti, zajedničke proslave i djelovanja za mir i brigu o prirodi. Tema vjerskih sloboda predložena je kao moguće područje rada na budućim skupovima.
Izlaganje Lejle Demiri
Prof. dr. dr. h.c. Lejla Demiri, teologinja iz Sjeverne Makedonije, profesorica islamske doktrine u Tübingenu i počasna profesorica na Univerzitetu St. Andrews, održala je posebno zapaženo izlaganje o svojim istraživanjima u oblasti islamske teologije.
Odnosi katolika i muslimana u Hrvatskoj i BiH
U ime Hrvatske govorio je umirovljeni biskup Antun Škvorčević, koji je predstavio historijat Islamske zajednice u Hrvatskoj, više od stotinu godina integrirane u društvo te ugovor države i Islamske zajednice, često spominjan kao primjer dobre prakse. Govorio je i o višerazinskoj saradnji između HBK-a i Islamske zajednice te o pozitivnim iskustvima.
O stanju u Bosni i Hercegovini govorio je prof. dr. Franjo Topić. Istaknuo je rad Međureligijskog vijeća BiH i njihovu nedavnu izjavu o unapređenju odnosa svih vjerskih zajednica. Posebno je spomenuo Zakladu Ljudsko bratstvo (osnovanu 2022.), koja okuplja predstavnike četiri vjerske i nacionalne zajednice i promiče ideju da su “svi ljudi sestre i braća”. Zaklada gradi centar u Margetićima (Novi Travnik) i već je organizirala tri okrugla stola o temi bratstva, uz stotinjak pozitivnih medijskih objava.
Duhovni program i susreti
Susret su pratila svakodnevna euharistijska slavlja u znamenitim crkvama sv. Moritza, sv. Petra u Perlachu te bazilici sv. Ulricha i Afre. Gradonačelnica Augsburga Ewa Weber organizirala je prijem za sudionike, na kojem su se obratili i biskupi Meier i Leahy te drugi predstavnici ekumenskog dijaloga.
Dogovoreno je da će se sljedeće godine održati online konferencija, a za dvije godine novi zajednički susret predstavnika evropskih biskupskih konferencija.
Po završetku programa biskup Škvorčević i prof. Topić posjetili su Hrvatsku katoličku misiju u Augsburgu, gdje su razgovarali sa svećenicima Hercegovačke franjevačke provincije te se upoznali s djelovanjem hrvatske zajednice.