Javna šumarska preduzeća u Bosni i Hercegovini godišnje ostvaruju stotine miliona maraka prihoda kroz eksploataciju šuma, ali koristi koje od toga imaju građani znatno se razlikuju između entiteta.
Analiza Transparency Internationala u BiH (TI BiH) pokazuje da RS od šumskih naknada ostvaruje višestruko veće prihode od Federacije BiH, iako su obim sječe, broj zaposlenih i ukupni prihodi u oba entiteta gotovo identični.
Prema podacima za 2023. godinu, u RS je po osnovu šumskih naknada prikupljeno 48,4 miliona KM, dok je u Federaciji BiH taj iznos iznosio svega 15,8 miliona KM. To znači da je RS naplatila više od tri puta veći iznos, iako razlike ne proizlaze iz količine posječene šume niti iz kvaliteta šumskih proizvoda.
Fragmentisan sistem u Federaciji BiH
TI BiH navodi da su ključni razlozi ovakvih razlika nepostojanje jedinstvenog zakonodavnog okvira i fragmentisan sistem upravljanja šumama, posebno u Federaciji BiH. Ovaj entitet od 2009. godine nema zakon o šumama, zbog čega su kantoni bili primorani donositi vlastite propise koji različito regulišu ovu oblast.
Tako se, naprimjer, u Unsko-sanskom kantonu naknada za korištenje državnih šuma obračunava u iznosu od 9% od prihoda ostvarenog prodajom drveta po cijeni na panju. Od tog iznosa, 2% ide u budžet kantona, dok se 7% uplaćuje općini na čijoj teritoriji je izvršena sječa. U Srednjobosanskom kantonu ista naknada iznosi 4%, pri čemu 1% pripada kantonu, a 3% općini.
Nasuprot tome, u RS naknada iznosi 10% od prihoda ostvarenog prodajom drveta na kamionskom putu. Ta cijena je viša od cijene na panju jer uključuje i troškove izvlačenja drveta iz šume i transporta do mjesta prodaje. Time je osnovica za obračun naknade u RS veća, dok su način obračuna, naplate i raspodjele ujednačeni za sve općine.
Kao posljedica neujednačenih propisa u Federaciji BiH, kontrola je slabija, iznosi naknada se razlikuju, a planiranje utroška sredstava je neujednačeno, zbog čega građani FBiH ostvaruju znatno manju korist od eksploatacije šuma nego građani RS.
Ugrožena održivost šuma
Analiza TI BiH ukazuje i na zabrinjavajuće trendove kada je riječ o održivosti šumskog fonda. Tokom 2023. godine šumarska preduzeća u BiH posjekla su ukupno 3,78 miliona kubnih metara drveta, čime je realizovano 77% planiranog obima sječe. Istovremeno, pošumljeno je tek 51% planirane površine.
Planovi izgradnje šumskih puteva, koji su ključni za efikasnu eksploataciju, pristupačnost terena, ali i za dugoročni uzgoj i rast šuma, realizovani su u prosjeku oko 59%. Ovi podaci, kako navodi TI BiH, ukazuju da se šumama upravlja kratkoročno, s ciljem ostvarivanja prihoda kroz sječu, dok se dugoročna održivost sistematski zanemaruje.
Visoki prihodi, simbolična dobit
Uprkos ukupnim prihodima većim od 470 miliona KM i više od 9000 zaposlenih radnika, javna šumarska preduzeća u BiH u 2023. godini ostvarila su dobit od svega 3,83 miliona KM. Kada se taj iznos uporedi s brojem zaposlenih, proizlazi da je godišnja dobit po radniku iznosila tek oko 400 KM.
Posebno zabrinjava podatak da su preduzeća koja upravljaju šumama ostvarila svega 0,04 KM dobiti po posječenom kubnom metru drveta, što, prema ocjeni TI BiH, ukazuje na ozbiljnu neefikasnost u upravljanju jednim od najvrijednijih prirodnih resursa u zemlji.
Dugovi i ekstremne razlike u cijenama
Analiza pokazuje i visok nivo nenaplaćenih potraživanja. Tokom 2023. godine ona su iznosila 27,73 miliona KM, dok su potraživanja starija od godinu dana, čija je naplata malo vjerovatna, dosegla 15,88 miliona KM. U pojedinim preduzećima sumnjiva potraživanja čine i više od polovine ukupnih dugova kupaca.
TI BiH upozorava da ovakva praksa otvara pitanje odgovornosti onih koji su omogućili sječu i isporuku drveta bez pravovremene naplate, na štetu javnih preduzeća.
Poseban rizik predstavlja i način formiranja cijena šumskih proizvoda, koje značajno variraju i teško se mogu objasniti tržišnim razlozima. Tako su kupci u Posušju kubik hrasta prve klase plaćali 152 KM, dok je isti proizvod JP Šume Tuzlanskog kantona u Kladnju prodavan po cijeni od 567 KM po kubnom metru, što predstavlja razliku veću od 250% na udaljenosti od nešto više od 200 kilometara.
Manjak transparentnosti i politički utjecaj
Transparency International je pokušao pribaviti podatke o kupcima šumskih sortimenata, količinama, vrijednostima ugovora i načinu isporuke drveta, kako bi se procijenilo da li se radi o lošem upravljanju ili pogodovanju pojedinim poslovnim subjektima. Međutim, tražene podatke dostavila su samo četiri javna preduzeća: JP Šume TK Kladanj, JP ŠGD šume Hercegovačko-neretvanske, Šumarstvo Prenj Konjic i ŠGD Zapadnohercegovačkog kantona Posušje.
Nizak stepen transparentnosti dodatno potvrđuje podatak da je tek 34% ključne dokumentacije za period 2022–2024. godine dostupno na zvaničnim internet-stranicama šumarskih preduzeća. Samo dva preduzeća objavila su izvještaj o radu za 2024. godinu, dok više od polovine ne objavljuje ni cjenovnike.
Ranije analize TI BiH pokazale su da više od 80% direktora šumskih preduzeća ima potvrđene političke veze, da se zapošljavanje često vrši bez konkursa te da se toleriše sukob interesa. Zbog toga se ova preduzeća, kako se navodi, sve više pretvaraju u ispostave političkih partija, u kojima se resursi koriste za stranačko zapošljavanje i pogodovanje.
Potreba za sistemskim reformama
TI BiH zaključuje da je za otklanjanje sistemskih nedostataka nužno uspostaviti jedinstven informacioni sistem šumarstva, standardizovati prikupljanje podataka te definisati jasne tehničke standarde za geolokacijsko označavanje površina sječe, u skladu s Uredbom EU o sprečavanju krčenja šuma (EUDR).
Također se naglašava potreba za jačanjem inspekcijskog nadzora, jasnim procedurama provjere porijekla drveta te uključivanjem nevladinog sektora i profesionalnih udruženja u nadzor, kako bi se osigurao javni interes.
Bez depolitizacije upravljanja, donošenja zakona o šumama u Federaciji BiH i uvođenja jedinstvenih pravila naplate i izvještavanja usklađenih s evropskim standardima, upozorava TI BiH, šume u Bosni i Hercegovini ostat će pod političkom kontrolom, čime se ozbiljno ugrožava njihova dugoročna održivost.