“Pod poslijeratnim sigurnosnim garancijama koje bi Sjedinjene Američke Države i Evropa dale Ukrajini, mirovne snage bi u određenim okolnostima mogle odbijati ruske snage”, izjavio je njemački kancelar Friedrich Merz u intervjuu za javni servis ZDF, dodajući da je to za sada još uvijek daleka mogućnost.
Upitan za detalje o mogućim sigurnosnim garancijama o kojima su SAD razgovarale s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na sastancima u Berlinu u ponedjeljak, Merz je rekao da bi garanti morali reagovati i odbiti ruske snage u slučaju kršenja bilo kakvih odredbi o prekidu vatre.
“Osigurali bismo demilitariziranu zonu između zaraćenih strana i, da budem sasvim precizan, djelovali bismo i protiv odgovarajućih ruskih upada i napada. Još nismo došli do te tačke”, rekao je Merz. “Činjenica da su Amerikanci dali takvu obavezu – da zaštite Ukrajinu u slučaju prekida vatre kao da je riječ o teritoriji NATO-a – mislim da je to izuzetno nova i značajna pozicija Sjedinjenih Američkih Država“, dodao je.
Zelenski je izjavio da bi prijedlozi o mirovnom sporazumu za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine, koji se pregovaraju s američkim zvaničnicima, uskoro mogli biti finalizirani, nakon čega bi ih američki izaslanici predstavili Kremlju.
Nakon dvodnevnih razgovora u Berlinu, američki zvaničnici su u ponedjeljak saopćili da je riješeno “90 posto” spornih pitanja između Rusije i Ukrajine, ali uprkos tom optimističnom tonu nije jasno da li je kraj rata išta bliži, naročito s obzirom na to da ruska strana ne učestvuje u aktuelnim razgovorima.
Portparol ruskog predsjednika Vladimira Putina nagovijestio je da se Kremlj protivi učešću Evrope u pregovorima o okončanju sukoba u Ukrajini na osnovu američkog plana.
“Učešće Evropljana, u smislu prihvatljivosti, ne sluti na dobro”, citirale su ruske novinske agencije portparola Kremlja Dmitrija Peskova.
Peskov je također rekao da Kremlj još nije informisan o rezultatima posljednjih razgovora održanih u ponedjeljak u Berlinu između Zelenskog i evropskih lidera.
Visoki komesar UN-a za ljudska prava je izrazio zabrinutost zbog sve većeg sužavanja sloboda na teritorijama Ukrajine pod ruskom okupacijom, navodeći da se pooštravaju ograničenja slobode kretanja, izražavanja i vjeroispovijesti. Volker Türk je u obraćanju Vijeću UN-a za ljudska prava, najvišem tijelu Ujedinjenih nacija za ljudska prava, iznio sumornu sliku stanja na terenu.
Ruske vlasti su u utorak proglasile njemački javni emiter Deutsche Welle “nepoželjnom organizacijom”, čime je njegovo djelovanje u toj zemlji faktički zabranjeno. Prema ruskom zakonu, saradnja s “nepoželjnom organizacijom”, uključujući i dijeljenje njenog sadržaja, predstavlja krivično djelo. Generalna direktorica Deutsche Wellea, Barbara Massing, saopćila je da je ova odluka najnoviji pokušaj Rusije da ušutka nezavisne medije.