Bugarski premijer Rosen Željazkov podnio je ostavku 11. decembra nakon višesedmičnih uličnih protesta zbog ekonomske politike i neuspjeha u borbi protiv korupcije.
Ostavku je najavio nekoliko minuta prije nego što je parlament trebao glasati o nepovjerenju vladi, što znači i pad cijele vlade, neposredno uoči planiranog pridruživanja Bugarske eurozoni 1. januara.
„Naša koalicija je razgovarala o trenutnoj situaciji i odgovornim odlukama koje smo morali donijeti“, rekao je Željazkov.
Desetine hiljada ljudi protestovale su u Sofiji i drugim gradovima protiv predloženog budžeta, za koji tvrde da je pokušaj prikrivanja široko rasprostranjene korupcije. Protesti su nastavljeni i nakon što je vlada 2. decembra povukla prijedlog budžeta, koji je uključivao povećanje poreza.
Demonstranti su 18. decembra ponovo izašli na ulice, zahtijevajući fer izbore i nezavisno pravosuđe, dok su se ranije, 1. decembra, pojedini maskirani učesnici sukobili s policijom i napali prostorije stranaka GERB i DPS u Sofiji. Više od 70 osoba je uhapšeno.
Bugarska je u posljednje četiri godine održala sedam parlamentarnih izbora, posljednje u oktobru 2024, uslijed dubokih političkih i društvenih podjela.
Predsjednik Rumen Radev pozvao je vladu na ostavku, poručivši poslanicima da slušaju glas naroda. Ukoliko parlamentarne stranke ne uspiju formirati novu vladu, Radev će imenovati privremenu administraciju do novih izbora.
Neizvjesno je kada će zemlja dobiti novi budžet, koji je trebao biti prvi usvojen u eurima. Javno mnijenje o uvođenju eura je podijeljeno, uz strahovanja od rasta inflacije u jednoj od najsiromašnijih zemalja Evropske unije.
Protesti protiv korupcije u Bugarskoj učestali su od 2020. godine, a zbog ranijih demonstracija već je pala jedna vlada predvođena strankom GERB.