Predsjednik tog udruženja Rizvan Halilović ocijenio je da se 29. august treba obilježavati kao dan pismenosti i bosanskog jezika, državno-pravnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine, te pozvao na reafirmiranje tog izuzetno vrijednog dokumenta.
Govoreći o nemaru države prema ovom dokumentu, Halilović je kazao da je sudbinski dobro što je Dubrovnik bio zainteresiran da sačuva tri primjerka Povelje, iako je jedan od njih ukraden u 19 stoljeću.
– Rusija, kao jedan od slavenskih naroda smatra da je Povelja Kulina bana na neki način dio njihove baštine i mi to odobravamo, ali ne i da svojataju naše vladare i našu historiju – kazao je.
Halilović se nada da će BiH nekada uspjeti vratiti jedan od primjeraka u Zemaljski muzej BiH, ali je ipak kazao da je potreban boji odnos države prema kulturnoj baštini i bogatstvu BiH.
Profesor Univerziteta u Travniku Hasan Balić istakao je da postoji sličnost između situacije 1189. godine i danas, jer je u oba slučaja region prilično nestabilan i nesiguran.
Također je kazao da Povelja Kulina bana i Evropska unija imaju velikih sličnosti, jer su obje nastale kao rezultat građenja suživota i poboljšanja ekonomske razmjene te slobodnog kretanja ljudi, kapitala i robe.
Profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici Benjamina Londrc istakla je da izreka “od Kulina bana do današnjih dana” ne postoji bez razloga, jer se iz tog perioda pamti najveći ekonomki, privredni i društveni razvitak BiH.
– One vrijednosti koje nosimo iz srednjovjekovne Bosne itekako trebamo afirmirati i danas, jer je bosanska srednjovjekovna državnost pokazatelj kako imamo državnost, kontinuitet imena i teritorija, na šta trebamo biti jako ponosni – ocijenila je.
Bosanski vladar Kulin ban 29. augusta 1189. godine, odnosno prije 830 godina, uputio je Povelju dubrovačkom knezu Krvašu kojom se uređuju trgovački odnosi između Bosne i Dubrovačke republike.