Bosna i Hercegovina u 2025. godini i dalje u velikoj mjeri zavisi od uvoza brojnih proizvoda, od hrane i odjeće do elektronike i energenata. Ova zavisnost direktno utječe na cijene u trgovinama i kućne budžete građana.
Najviše se uvozi hrana, uključujući voće i povrće, mliječne proizvode, meso i ulja, koji uglavnom dolaze iz EU i zemalja regije. Također, značajan dio uvoza čine gorivo i energija – nafta, plin i električna energija – što direktno utječe na troškove transporta, grijanja i režija.
Pored toga, tehnička roba i elektronika, poput mobilnih telefona, računara i kućanskih aparata, često dolaze iz uvoza i diktiraju trendove cijena.
Svjetski trendovi
Veliki uvoz znači da cijene domaćih trgovina često prate svjetske trendove. Kada globalne cijene energenata ili hrane rastu, građani to odmah osjete u svojim kućnim budžetima.
S druge strane, domaći proizvodi poput mlijeka, sira, povrća ili žitarica često su jeftiniji i dostupni lokalno, ali količine su ograničene zbog manjih kapaciteta proizvodnje. Bh. proizvodnja može djelimično suprotstaviti uvozu, posebno kada je riječ o osnovnim prehrambenim proizvodima i sezonskom povrću, no još uvijek nije dovoljno razvijena da potpuno zadovolji domaće potrebe i značajno smanji zavisnost od inostrane robe.
Građani mogu uštedjeti birajući lokalne proizvode kad god su dostupni, prateći sezonske popuste i akcije u supermarketima te planirajući kupovinu unaprijed kako bi izbjegli impulsivne kupovine uvoznih proizvoda koji često imaju više cijene.
“U praksi, domaći proizvodi, posebno prehrambeni, mliječni, pekarski, sezonsko voće i povrće, osnovni higijenski proizvodi i dio građevinskog materijala, su u prosjeku od pet do petnaest posto jeftiniji od uvoznih ekvivalenata, i to prvenstveno zbog nižih troškova transporta, carina, skladištenja i uvozničkih marži”, mišljenje je struke.
Tako je računica jasna kada se radi o tome da li su domaći proizvodi povoljniji za građane.
S druge strane i bh. društvo mi moglo imati veći korist ako su domćai proizvodi više zauspljeni u korpama građana.
Prema jednoj procjeni Udruženja Kupujmo i koristimo domaće u BiH, ako bi građani za 100 KM kupovali isključivo domaće proizvode, oko 80 KM ostalo bi u domaćoj ekonomiji (tj. novac bi ostao u BiH kroz zarade, poreze i domaću potrošnju). Suprotno tome, ako se 100 KM potroši na uvozne proizvode, samo oko 20 KM ostane u zemlji, ostatak odlazi u lance uvoznika i inostrane dobavljače.
Veći fokus
Za narednu 2026. godinu najavljuje se veći fokus vlasti i proizvođača na podršku domaćim farmama i malim proizvođačima, što bi moglo stabilizirati cijene osnovnih životnih namirnica i olakšati planiranje kućnog budžeta.
Jasno je da odnos između uvoza i domaće proizvodnje direktno oblikuje životni standard građana. Podrška lokalnim proizvođačima i svjesno kupovanje domaćih proizvoda ključni su koraci ka stabilnijim cijenama i jačanju samodostatnosti BiH.
Kada se uporede cijene domaćih i stranih proizvoda, često se vidi da lokalna roba može biti povoljnija, ali i kvalitetnija, posebno kada se radi o sezonskim namirnicama. Narativ da je sve uzvozno kvalitetnije odavno “ne pije vode”.
U svakom slučaju, promišljena kupovina domaćih proizvoda ne samo da štedi novac, već i podstiče razvoj domaće ekonomije i smanjuje zavisnost od uvoza.