Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o aktuelnoj situaciji u Ukrajini i svijetu.
U nastavku donosimo njegovu kolumnu.
Dana 29. decembra 2025. godine ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je, navodno, u noći između 28. i 29. decembra 91 dron pokušao izvesti napad na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Prema njegovim riječima, svi dronovi su uništeni, a Rusija će zbog toga revidirati svoju pregovaračku poziciju, dok su ciljevi i vrijeme uzvratnog udara Ruske Federacije, kako je naveo, već utvrđeni. Lavrov je također utvrdio da iza napada stoji Ukrajina, ali za te tvrdnje nije ponudio nikakve dokaze. Istovremeno, nije objavljena nijedna zvanična informacija o prijetnji bespilotnim letjelicama u noći 29. decembra na području Putinove rezidencije u Valdaju.
Lavrov tvrdi da se Rusija „ne povlači“ iz pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali da će „preispitati svoju pregovaračku poziciju“ nakon navodnog napada. Ovakav pristup predstavlja već poznati obrazac ponašanja Kremlja – formalno ostajanje u pregovaračkom procesu, uz istovremeno njegovo suštinsko opstruiranje kroz pooštravanje zahtjeva, odugovlačenje i prebacivanje dijaloga u režim ultimatuma. Na taj način Moskva pokušava zadržati kontrolu nad procesom i onemogućiti postizanje stvarnog mira.
Lavrov govori o „državnom terorizmu“ s ukrajinske strane, ali bez iznošenja dokaza koji bi omogućili nezavisnu provjeru tih navoda. Rusija bez osnova tvrdi da je riječ o napadu čak 91 bespilotnom letjelicom dugog dometa i tu tvrdnju odmah povezuje s revizijom pregovaračke pozicije, što ukazuje na manjak stvarne volje Kremlja za pregovorima. Nazivajući postupke Ukrajine „državnim terorizmom“, Moskva pokušava skrenuti fokus sa ključnih pitanja – završetka rata i povlačenja trupa – te nametnuti narativ prema kojem Rusiju treba „odvratiti“ od navodnog „kaznenog odgovora“.
Ovakav pristup služi legitimiziranju budućih udara Ruske Federacije i vršenju psihološkog pritiska na međunarodne posrednike. Lavrovljeva izjava djeluje kao priprema informacijskog opravdanja za novu eskalaciju: prvo se stvara slika „napada“ i „terorizma“, a zatim se to koristi kao razlog za navodno „prisilni“ uzvratni udar. Time Moskva postavlja temelje za moguće napade na zgrade u vladinom kvartu u Kijevu, koje bi imale simboličan i politički karakter. Fraza da su „ciljevi i vrijeme“ već određeni jasno ukazuje da je stvarni cilj izjave jačanje pregovaračke pozicije putem ucjene.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da ga je Vladimir Putin obavijestio o navodnom napadu ukrajinskih dronova na jednu od njegovih rezidencija. Trump je rekao da ima negativan stav prema takvim akcijama, nazvavši ih „lošim“, ali je ujedno priznao da je moguće da je optužba lažna i da se napad nije dogodio.
„Možda se to nije desilo, ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da jeste“, naveo je Trump, dodajući da o tome nema nezavisne informacije. Razgovor s Putinom opisao je kao „produktivan“, uz napomenu da i dalje postoje otvorena pitanja u vezi s mirovnim sporazumom o Ukrajini. Trump je Putina obavijestio i o određenim rezultatima razgovora sa timom ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski negirao je ruske tvrdnje o napadu dronovima na Putinovu rezidenciju, nazvavši ih još jednom laži. Prema njegovim riječima, cilj Kremlja je potkopati napredak u mirovnim pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama i opravdati buduće udare na glavni grad Ukrajine. Zelenski je pozvao SAD i evropske saveznike da adekvatno odgovore na ruske provokacije i podrže sigurnost Kijeva.
Podaci koje je objavila sama ruska strana dodatno dovode u pitanje vjerodostojnost navoda o napadu. Prema Ministarstvu odbrane Rusije, 49 od 91 drona oboreno je iznad Brjanske oblasti, oko 500 kilometara od Valdaja, dok je još jedan presretnut iznad Smolenske oblasti, udaljene oko 350 kilometara od navodnog cilja. Preostali 41 dron oboren je unutar Novgorodske oblasti, na udaljenosti od približno 80 do 100 kilometara od Putinove rezidencije. Logično se postavlja pitanje kako je ruska strana unaprijed utvrdila krajnji cilj letjelica, s obzirom na to da su se mogle kretati i prema drugim velikim gradovima, poput Sankt Peterburga ili Pskova.
Istovremeno, Rusija gotovo svakodnevno napada Kijev dronovima i raketama, koje često bivaju oborene u neposrednoj blizini rezidencije ukrajinskog predsjednika. Ruske krstareće rakete već su pogodile i zgrade Ukrajinske vlade.
Sličan obrazac dezinformacija viđen je i u oktobru 2022. godine, kada je tadašnji ruski ministar odbrane Sergej Šojgu tvrdio da se Ukrajina priprema za upotrebu tzv. prljave bombe. Te tvrdnje kasnije su ocijenjene kao pokušaj skretanja pažnje s masovnih ruskih napada na Kijev, dok su istovremeno postojale informacije o razmatranju upotrebe taktičkog nuklearnog oružja od strane Rusije.
Kremlj danas nastoji zamijeniti stvarni pregovarački proces „diplomatijom straha“, čija je suština otvorena ucjena: prihvatite ruske uvjete ili slijede novi udari. Godinama Moskva koristi pregovore kao sredstvo za kupovinu vremena, dok istovremeno nastavlja vojne operacije. Čak i u decembru ove godine, paralelno s razgovorima o miru, Rusija je izvela tri velika zračna napada na Ukrajinu.
Na kraju, broj dronova koji je naveo Sergej Lavrov znatno premašuje podatke koje je iste noći zabilježila ruska protivzračna odbrana širom zemlje. Informacije o navodnom napadu dodatno su osporili i lokalni stanovnici Novgorodske oblasti, koji su izjavili da nisu čuli djelovanje sistema protuzračne odbrane, čime su, barem djelimično, demantirali zvaničnu verziju Kremlja.