Dok iz Bijele kuće stižu signali da predsjednik SAD Donald Trump ozbiljno razmatra mogućnost kupovine Grenlanda, danski i grenlandski zvaničnici poručuju da taj teritorij nije na prodaju. Ipak, u medijima se sve češće pojavljuju spekulacije o mogućoj cijeni najvećeg svjetskog otoka.
Analitičari nizozemskog finansijskog koncerna Rabobank procijenili su da bi SAD za Grenland mogle ponuditi oko 50 milijardi dolara, odnosno približno milion dolara po stanovniku, s obzirom na to da na otoku živi oko 50.000 ljudi. Kako navode, direktno vojno preuzimanje smatra se malo vjerovatnim, ali diplomatski pritisci ostaju realna opcija.
Većina komentatora ocjenjuje da je takva transakcija nerealna, ali priznaju da bi potencijalna finansijska ponuda teško ostavila Grenlanđane ravnodušnim. Dodatno, danski ustav predviđa mogućnost osamostaljenja Grenlanda, što dodatno komplikuje političku situaciju.
Gradonačelnica Nuuka Avaaraq Olsen odlučno je odbacila ideju prodaje, poručivši da se Grenlanđani osjećaju poniženo jer se s njima postupa kao s „predmetom na prodaju“. Istakla je da su sve američke ponude odbijene još prošle godine, nakon posjete Trumpovog sina Grenlandu.
Ipak, američki pritisci izazvali su razdor između danskih i grenlandskih političara. Na nedavnom sastanku zajedničkog odbora pojavila se inicijativa da Nuuk uspostavi direktan dijalog s Washingtonom, bez posredovanja Danske, što bi bilo suprotno važećem ustavnom okviru.
Grenlandska ministrica vanjskih poslova Vivian Motzfeldt potvrdila je da već postoji direktna komunikacija sa SAD-om, naglasivši da Grenland i Amerika imaju zajedničke sigurnosne interese na Arktiku. Istovremeno, u Danskoj rastu kritike prema vladi zbog, kako navode opozicioni političari, preblagog odgovora na Trumpove pretenzije.