Rusko ministarstvo odbrane oglasilo se prvim zvaničnim saopćenjem nakon masovnog noćnog napada dronovima i projektilima na Ukrajinu, navodeći da je riječ o „visokopreciznom udaru velikog dometa“, u kojem je, kako tvrde, korišten i projektil srednjeg dometa Orešnik.
Prema navodima Moskve, napad je izveden kao odgovor na, kako ga Rusija opisuje, „teroristički napad kijevskog režima“ na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti, koji se, prema ruskim tvrdnjama, dogodio u noći 29. decembra 2025. godine.
Iz Ministarstva odbrane Rusije saopćeno je da su tokom noći lansirali visokoprecizno oružje dugog dometa s kopna i mora, uključujući mobilni raketni sistem Orešnik, te izveli napade bespilotnim letjelicama na, kako navode, ključne objekte u Ukrajini. Kao mete su označeni pogoni za proizvodnju dronova i energetska infrastruktura za koju Rusija tvrdi da podržava ukrajinski vojno-industrijski kompleks.
Iako Ukrajina nije potvrdila da je u napadu na zapadni grad Lavov korišten Orešnik, ukrajinska vojska je saopćila da je projektil letio brzinom od oko 13.000 kilometara na sat.
Zvanični Kijev negira da je ikada napao Putinovu rezidenciju, a ruske tvrdnje odbacile su i gotovo sve članice NATO-a, uključujući Sjedinjene Američke Države, ističući da ne postoje dokazi da se takav napad dogodio.
U masovnom ruskom napadu na Ukrajinu, koji je izveden sinoć, u Kijevu su poginule najmanje četiri osobe, dok je 19 ljudi povrijeđeno. Među stradalima je i jedan bolničar, koji je poginuo u takozvanom „dvostrukom udaru“, potvrdio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko. Naveo je i da su četiri bolničara povrijeđena dok su pomagali građanima u okrugu Darnicki.
Napadi su izazvali veliku materijalnu štetu u više dijelova grada. Oštećene su stambene zgrade u četvrtima Pečersk i Desnjanski, dok su požari izbili u Ševčenkivskom i Dnjiprovskom okrugu. U Darnickom okrugu dron se srušio u dvorište stambene zgrade, a udarni valovi i krhotine oštetili su dodatne objekte, uključujući i dječije igralište. Zbog udara na kritičnu infrastrukturu, dijelovi Kijeva ostali su bez vode i električne energije.
Prve eksplozije zabilježene su oko 23:45 sati, kada je aktivirana protivzračna odbrana. Zračne snage ranije su upozorile na prijetnju balističkim projektilima i dronovima, dok je nova opasnost proglašena oko 2:13 sati, nakon uočavanja ruskih borbenih aviona. Novi udari krstarećim projektilima zabilježeni su oko tri sata ujutro.
Tokom noći raketiran je i Lavov, gdje je pogođena kritična infrastruktura. Ukrajinska vojska saopćila je da je projektil lansiran s poligona Kapustin Jar u ruskoj Astrahanskoj oblasti, koji je poznat kao mjesto s kojeg se lansira balistički projektil srednjeg dometa Orešnik, ranije potvrđeno korišten samo jednom, u napadu na Dnjipro u novembru 2024. godine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nekoliko sati ranije upozorio je na mogući veliki napad, poručivši: “Postoje informacije da bi se još jedan masovni ruski napad mogao dogoditi večeras. Važno je pratiti zračne uzbune i uvijek ići u skloništa. Rusi pokušavaju iskoristiti vrijeme.”
Uprkos razgovorima o miru, Rusija nastavlja bombardiranje ukrajinskih gradova, često ciljajući energetsku infrastrukturu, što je dovelo do toga da više od milion ljudi u Dnjepropetrovskoj oblasti ostane bez vode i grijanja.
Orešnik je, prema dostupnim informacijama, novi ruski hipersonični balistički projektil sposoban za nošenje nuklearnih bojevih glava, koji Moskva predstavlja kao odgovor na zapadne sisteme proturaketne odbrane. Zapadni vojni analitičari upozoravaju da se radi o mobilnom oružju velikog dometa koje je zbog ekstremne brzine i nepredvidive putanje izuzetno teško presresti.
Njegovo nedavno razmještanje u Bjelorusiji dodatno je povećalo zabrinutost, jer približava nuklearno oružje granicama NATO-a, skraćuje vrijeme upozorenja u slučaju napada i povećava rizik od eskalacije u trenutku kada su odnosi Rusije i Zapada na najnižem nivou od završetka Hladnog rata.