Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi rekao je da zemlja ne želi rat, ali je spremna za njega. Dodao je i da je Iran spreman za pregovore, o čemu je u nedjelju govorio američki predsjednik Donald Trump. Ponovno nije isključio mogućnost američke intervencije ako se nasilje nad demonstrantima, koje je do sada odnijelo stotine života, nastavi.
– Islamska Republika Iran ne želi rat, ali je potpuno spremna za rat. Spremni smo i za pregovore, ali ti pregovori moraju biti pošteni, s jednakim pravima i temeljeni na međusobnom poštovanju – rekao je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi .
Njegovi komentari uslijedili su nakon američkih prijetnji vojnom intervencijom kako bi se ugušili masovni protesti i izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa da iranski lideri žele pregovarati s njim.
– Mislim da su umorni od poraza od Sjedinjenih Država – rekao je Trump u izjavi novinarima. Rekao je da su ga iranski lideri pozvali na pregovore u subotu i da bi mogli dogovoriti sastanak.
Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova danas je izjavio da je otvoren komunikacijski kanal između Irana i američkog izaslanika Stevea Witkoffa, izvijestila je francuska novinska agencija AFP.
– Razmjenjujemo poruke kada je to potrebno – dodao je.
No, otvaranje vrata pregovorima ne znači da neće biti potencijalnog američkog napada. U izjavi u nedjelju, Trump je također rekao da će Sjedinjene Države možda morati intervenirati prije toga, s obzirom na događaje vezane uz proteste koji su prije dvije sedmice zahvatili Iran. Nije precizirao što bi to tačno značilo.
Prema podacima američke nevladine organizacije Aktivisti za ljudska prava u Iranu, u nemirima i sukobima između demonstranata i sigurnosnih snaga ubijeno je više od 500 ljudi. Među njima je 490 demonstranata i desetine pripadnika sigurnosnih snaga, a uhapšeno je više od 10.500 ljudi.
Strane novinske agencije i mediji, pozivajući se na podatke organizacije, upozoravaju da se brojke ne mogu nezavisno provjeriti. Iranske vlasti nisu dale službeni broj poginulih, a provjeru podataka otežava višednevna blokada interneta u zemlji koja traje više od 84 sata, prema Netblocksu.