Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija održalo je vanredne sjednice posvećene situaciji u Iranu, koja uključuje smrtonosnu represiju nad protestima i rastuće međunarodne tenzije. Različite članice Vijeća imaju ističe se nekoliko ključnih zahtjeva i stavova:
1. Poziv na nezavisnu istragu i ljudska prava
– Više zemalja, uključujući SAD, pozivalo je na nezavisne istrage o smrtonosnim protestima i na zaštitu ljudskih prava u Iranu, s naglaskom na “značajnu zabrinutost zbog gubitka života i kršenja prava” građana.
2. Kritike iranskih vlasti
– Američki predstavnik je optužio iransku vladu za oštar odgovor na demonstracije i “strah od vlastitog naroda”, ističući potrebu da vlasti postupaju humanije i odgovornije.
3. Upozorenja i mogućnost posljedica
– SAD je u Vijeću naglasila da su “sve opcije na stolu”, uključujući moguće posljedice za Teheran ako se nasilje nastavi, ali i pozvala na suzdržanost od vojne eskalacije.
4. Različiti međunarodni stavovi i podjele
– Dok su mnoge članice osudile represiju i tražile hitne mjere, Rusija i Kina su u nekim ranijim sjednicama predlagale rezolucije koje pozivaju na trenutačno primirje i smanjenje napetosti, često kritikujući zapadne akcije prema Iranu.
– Iran je pak tražio da UN pozove SAD i Izrael da odustanu od, kako tvrdi, destabilizujuće politike protiv Teherana.
5. Sankcije i nuklearno pitanje
– U prethodnim raspravama, Vijeće je ostalo podijeljeno oko pitanja nuklearnih aktivnosti Irana i sankcija, uključujući mehanizme za ponovno uvođenje sankcija u slučaju kršenja obaveza iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.
Sve u svemu, članice Vijeća sigurnosti traže kombinaciju odgovornosti iranskih vlasti za ljudska prava, nezavisnih istraga, diplomatskog pristupa i, u nekim slučajevima, poziva na primirje i deeskalaciju, uz istovremene rasprave o sankcijama i međunarodnim obavezama.