Grenlandski premijer izjavio je u srijedu da postoje crvene linije koje se u razgovoru sa Sjedinjenim Državama ne smiju prijeći, priznavši ipak da je potrebno učiniti više kako bi se povećala sigurnost u regiji zbog sve agresivnije Rusije.
Jens-Frederik Nielsen i danska premijerka Mette Frederiksen bili su u Parizu na sastanku s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom kako bi učvrstili podršku koja im je potrebna nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa da nastoji preuzeti taj arktički otok koji je već stoljećima danski teritorij.
Rješenje krize
Razgovori između Grenlanda, Danske i Sjedinjenih Država trebali bi se održati kako bi se pokušalo pronaći rješenje krize, ali Nielsen kaže da Grenland ima određene crvene linije koje se ne mogu prijeći, premda se nada postizanju neke vrste dogovora. Nije iznio detalje.
“Pod pritiskom smo, ozbiljnim pritiskom. Pokušavamo se oduprijeti. Pokušavamo se nositi sa strahom naših ljudi”, rekao je grenlandski premijer na javnoj tribini s Frederiksen na Univerzitetu Sciences Po. Ali je također rekao: “Moramo provesti više nadzora i sigurnosti u našoj regiji zbog načina na koji se Rusija sada ponaša.”
Zahtjev SAD za kontrolom nad Grenlandom uzdrmao je transatlantske odnose i ubrzao evropske napore za smanjenje ovisnosti o Sjedinjenim Državama, čak i nakon što je Trump prošle sedmice povukao prijetnje carinama i isključio preuzimanje Grenlanda silom.
Frederiksen je rekla da je kriza pokazala da je većina Evropljana na istoj strani i da su se uspjeli ujediniti kako bi se suprotstavili Trumpovim zahtjevima, posebno njegovoj prijetnji dodatnim carinama evropskim državama.
Najbolji put za Evropu i SAD
Rekavši da se svjetski poredak zauvijek promijenio i propitujući šta bi se moglo dogoditi u Washingtonu u budućnosti, rekla je da je ključno da Evropa postane jača, ali je također pozvala na transatlantsko jedinstvo s obzirom na to da je jasno da Rusija ne želi mir.
“Ako dopustimo Rusiji da pobijedi u Ukrajini, nastavit će. Najbolji put za Sjedinjene Države i Evropu jest da se drže zajedno”, rekla je.
Diplomatski razdor između Danske i Sjedinjenih Država, koje su obje osnivačice NATO saveza, posljednjih se sedmica činio kao prijetnja budućnosti vojnog saveza, iako je sukob od tada premješten na diplomatsko ratište.
Polovica kopnene mase na Arktiku je ruski teritorij. Od 2005. Moskva je ponovno otvorila i modernizirala desetke vojnih baza iz sovjetskog doba, i na svom arktičkom kopnu i na otocima uz svoju sjevernu obalu.
Rusija je okarakterizirala razgovore o Moskvi i Pekingu kao prijetnje Grenlandu mitom za poticanje histerije.