Iako smo u trenutku kada na blagajni supermarketa plaćamo sadržaj svojih kolica uvjereni da su nam svi kupljeni artikli potrebni, u stvarnosti to često nije tako. Nerijetko se događa da dio hrane završi u smeću zbog isteka roka trajanja ili jednostavno zato što je ne uspijemo na vrijeme konzumirati. Time, osim hrane, bacamo i vlastiti novac.
Možda se takav gubitak na sedmičnoj razini čini bezazlenim, ali kada se sabere na godišnjem nivou, iznos koji bacimo mogao bi vrijediti koliko i jedan manji televizor. Upravo zato, krajnje je vrijeme da promijenimo kupovne navike.
Supermarketi kao majstori marketinga
Supermarketi su izuzetno vješti u promociji i marketingu svojih proizvoda, što je i razumljivo s obzirom na snažnu konkurenciju na tržištu. Njihovi trikovi su brojni – od strateškog pozicioniranja proizvoda na najprometnije dijelove trgovine, preko isticanja cijena pojedinačnih artikala iako se prodaju u paketu, pa sve do puštanja sporije, opuštajuće muzike koja nas podsvjesno tjera da hodamo sporije i pogledom obuhvatimo što veći dio ponude.
Snalaženje u labirintu
Moderne supermarkete odlikuju velika površina i prostranost. Oni su nastavak koncepta razvijanog tokom 30-ih, 40-ih i 50-ih godina prošlog stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama. Takav dizajn omogućava izuzetno širok asortiman proizvoda i privid gotovo neograničenog izbora.
Međutim, izbor je često toliko velik da potrošače dovodi u stanje preopterećenosti. Psiholog Aric Sigman u studiji iz 2004. godine navodi da ljudi danas, prilikom kupovine namirnica, donesu više odluka u jednom danu nego što je pećinski čovjek morao donijeti tokom cijelog života. Iako se čine otvorenim i preglednim, supermarketi su organizirani s izuzetnom preciznošću, a raspored proizvoda osmišljen je tako da našu pažnju usmjeri na tačno određene dijelove trgovine.
Razmještaj proizvoda
Neki trgovački lanci dodatno usporavaju kupovinu tako što povremeno premještaju artikle na nove lokacije unutar trgovine. Za kupce to znači duže zadržavanje u prostoru i više vremena provedenog u potrazi za poznatim proizvodima, što u konačnici povećava vjerovatnoću impulzivne kupovine i veće potrošnje.
Pozicioniranje proizvoda na sniženju
Većina supermarketa ima jedan ili dva centralna prolaza kojima kupci najčešće prolaze. Upravo na tim mjestima smještaju se akcije i posebne ponude. Ipak, i ovdje je potreban oprez. Ponude poput „kupi jedan – drugi dobiješ besplatno“ ne moraju uvijek biti isplative, posebno ako je riječ o lako kvarljivim proizvodima koje inače ne biste kupili u većoj količini.
Važno je obratiti pažnju i na gramažu proizvoda. Često „popularniji“ artikli imaju manju težinu po višoj cijeni u odnosu na konkurentske proizvode jednake kvalitete, ali povoljnije cijene po gramu.
Udaljenost osnovnih namirnica
Zanimljivo je da se osnovne životne namirnice poput kruha, brašna i mlijeka – koje gotovo svi redovno kupuju – često nalaze u zadnjem dijelu trgovine. Na taj način kupci su primorani proći pored velikog broja drugih proizvoda, povećavajući šansu da kupe i ono što im uopće nije bilo potrebno.
Pakiranje voća i povrća
Odjel s voćem i povrćem obično je prva stvar na koju naiđemo pri ulasku u supermarket. Jarke boje, svježina i mirisi stvaraju pozitivan prvi dojam i potiču nas na kupovinu. No, upravo tu često pogriješimo u procjeni količine.
Kupci nerijetko uzmu više voća i povrća nego što im je zaista potrebno. Trgovci to znaju i zato preferiraju prodaju na principu samostalnog odabira i vaganja, jer se tako u prosjeku kupuje više nego kod unaprijed pakiranih količina. Jednostavno, ali vrlo učinkovito.
Svježi kruh, žitarice i smrznuta hrana
Miris svježe pečenog kruha i peciva nije slučajan. Iako bi se kruh mogao peći u odvojenom prostoru, miris koji se širi trgovinom snažno djeluje na emocije kupaca i potiče impulsnu kupovinu.
Odjel sa žitaricama i pahuljicama prepun je jarkih boja koje prvenstveno privlače djecu, dok se odjel sa smrznutom hranom često organizira tako da kupci moraju pregledavati više zamrzivača, usput nailazeći na sladolede i proizvode na akciji.
Šećer za kraj
Neposredno uz blagajne nalaze se čokoladice, žvake i sitnice koje djeluju jeftino i „bezazleno“. Upravo u tom trenutku, dok čekamo red, najčešće posežemo za još jednim proizvodom – jer, zar ne, žvake uvijek dobro dođu.
Osam savjeta za racionalniju kupovinu
- Napravite popis za kupovinu i strogo ga se držite.
- Ne idite u kupovinu gladni – dokazano ćete potrošiti više.
- Imajte dovoljno vremena kako biste mogli usporediti cijene i deklaracije.
- Ako možete, ne vodite djecu u kupovinu. Ako ne, postavite jasna pravila.
- Uvijek provjeravajte rok trajanja, posebno kod proizvoda na akciji.
- Kupujte voće i povrće na komade – tako smanjujete bacanje hrane i plastike.
- Birajte sezonsko voće i povrće – obično je povoljnije i kvalitetnije.
- Pratite cijene i akcije putem interneta i uspoređujte ponude prije kupovine.